Brazilske organizacije za zaštitu okoliša i autohtonih zajednica, zajedno s nekim kompanijama, pozivaju Sjedinjene Države da iskoriste obećana sredstva za zaštitu šuma i direktno sarađuju sa ljudima koji žive u tim šumama, koji su ih štititili i koji su direktno pogođeni eskalacijom problema krčenja šuma, prenosi AP.
Više od 330 organizacija i kompanija potpisalo je pismo objavljeno kasno u ponedjeljak uoči saslušanja zakazanog za četvrtak u Komitetu za vanjske poslove američkog Predstavničkog doma na kojem se raspravljalo o nacrtu koji je u novembru predstavio vođa većine u Predstavničkom domu Steny Hoyer.
Nacrt zakona, poznat kao Amazon21, stvorio bi fond od devet milijardi dolara kojim bi upravljao američki State Department za finansiranje očuvanja šuma i prirodne apsorpcije ugljika u zemljama u razvoju.
U pismu potpisnici kažu da bi usvajanje ove mjere bio znak da predsjednik Joe Biden drži obećanje koje je dao prošle godine na međunarodnoj klimatskoj konferenciji u Glasgowu u Škotskoj, da će osigurati devet milijardi dolara u borbi protiv krčenja šuma. Hoyer je predstavio Amazon21 nakon tog datog obećanja.
Šanse da se zakon usvoju u američkom Senatu kao i u Predstavničkom domu nisu velike jer su Kongres i Bidenova administracija trenutno fokusirani na vojnu podršku Ukrajini, a domaći elementi Bidenove klimatske agende ostaju u zastoju. Ipak, u pismu se navodi da je prijedlog zakona usmjeren na glavni izvor emisije stakleničkih plinova.
U Brazilu se nalazi otprilike jedna trećina amazonske prašume, najveća tropska šuma na svijetu i ogroman potencijal za upijanje ugljika. Postoji široko rasprostranjena zabrinutost da ćekrčenje šuma u Amazonu osloboditi ogromne količine ugljika u atmosferu, što dodatno komplicira nade za zaustavljanje klimatskih promjena.
Što je još gore, to bi moglo dovesti do prelomne tačke u kojoj će veći dio šume ući u nepovratni proces degradacije u tropsku savanu.
Pitanje ko bi kontrolirao sredstva sada je još bitnije za Brazil jer sadašnja administracija predsjednika Jaira Bolsonara ne podržava ni zaštitu amazonske prašume niti autonomiju autohtonih naroda.
Tokom njegovog predsjedništva, krčenje šuma Amazona dostiglo je 15-godišnji maksimum, što je uslijedilo nakon skoka od 22 posto u odnosu na prethodnu godinu, prema službenim podacima objavljenim u novembru.
Brazilski Amazon izgubio je područje prašume otprilike veličine američke savezne države Connecticut u samo 12 mjeseci do jula 2021. godine.