Djeca u Bosni i Hercegovini su bez funkcionalnog znanja, a u Unsko-sanskom kantonu i po razred i po ispod prosjeka. Alarmantni su to podaci istraživanja provedenih u oblasti obrazovanja. Struka upozorava na gorući problem – mnogo teorijskog znanja i podataka, a bez svrhe i konkretne primjene. Reforma je neophodna.
Svako drugo dijete u našoj zemlji nema funkcionalnu pismenost i ne može iz jednostavnog teksta izvući reduciranu informaciju. Ovo je alarmantan podatak istraživanja koji je zabrinuo mnoge.
„Kada bismo izdvojili jedno dijete iz 6. razreda osnovne škole i tražili da poronađe vezu svih predmeta šta im je zajedničko – ne samo ono, i jedan naučnik bi imao problem da sve te pazle stvori u jednu sliku“, kaže za FTV Šejla Bjelopoljak, članica Ekspertne grupe kurikularne reforme u USK-u.
Istraživanja su pokazala da imamo loš kvalitet obrazovanja i da uvijek postoji konitinuirana potreba za usavršavanjem i obrazovanjem, a što bi se trebalo realizirati kroz obrazovni sistem.
„BiH u prosjeku prema PISA istraživanjma i OECD-u zaostaje tri godine, a USK u pojedinimn dijelovima još razred i po iza prosjeka BiH – to jesu alarmantni podaci i jedan ozbiljan zločin prema djeci“, tvrdi za FTV Namir Ibrahimović, voditelj Obrazovne reforme u USK-u.
Svjesni vlastite odgovornosti, u Ministarstvu obrazovanja USK-a pokrenuli su kurikularnu reformu kojom će se cijeli nastavni proces prilagoditi djeci.
„Ako očekujemo da djece kritično razmišlja, kreativno pronalazi, kako da dolazi do zaključaka u vezi sa svojom okolinom i svojim znanjem – mi moramo mijenjati metode“, ističe Bjelopoljak.
Belmana Trivunić voditeljica je Stručnog tima za oblast geografija-društvo: „Fokus je dijete – ne sadržaj koji ćemo mi ispričati, ispredavati, propitati i ocijeniti. Dijete koje danas uči razmjer – da taj razmjer iz matematike poveže i sa biologijom. Morat ćemo mijenjati ne može biti više – ja to neću, nisam to učio“.
Jednosmjerna isporuka obimnih lekcija iz udžbenika bit će zamijenjena praktičnim pričama i iskustvima.
„To je jedan proces koji će trajati, ali činjenica da smo zakotrljali to, da smo svjesni kapaciteta naše djece i neiskorištenosti – nama je poticaj“, dodaje za FTV Trivunić.
Pomoćnica ministra obrazovanja USK-a Azra Šulić podsjeća kako je Ministarstvo nosilac svih aktivnosti i svih troškova: „Trenutno sarađujemo sa OSCE-om, koji nam je osigurao platformu kroz koju imamo mogućnost da direktno pratimo izradu kurikuluma“.
Prva eksperimentalna primjena ove reforme planirana je za narednu godinu, a do tada će edukaciju završiti svi nastavnici u Unsko-sanskom kantonu.
