Rusija bi mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu, upozorio je zamjenik generalnog sekretara NATO-a. Prema njegovim riječima, radi se o velikom cyber napadu. Je li Bosna i Hercegovina spremna ukoliko dođe do toga?
Cyber napadi pogodili su nedavno obrazovni sistem Crne Gore, serija napada dešava se i u Srbiji. Još nije poznato ko stoji iza njih. Struka smatra da mjesta za paniku nema, ali trebamo se zaštiti.
“Ono što mi prvo pada na pamet je bankarski sektor, koji je izrazito informatizovan. Sve usluge bi usporeno funkcionisale. S druge strane, osnovne usluge za život: snabdijevanje hranom, energijom, prijevoz vjerovatno ne bi bile toliko ugrožene jer te usluge, s jedne strane – nažalost – zaostaju, s druge strane – nasreću – mislim da bi jednim dijelom mogle nastaviti funkcionisati”, kaže za FTV Saša Mrdanović, profesor bezbjednosti i računarskih sistema.
“Ugrožen je čitav sistem obrazovanja, ugrožen je sistem plaćanja, socijalni sistem, ali pored toga je to psijhološka poruka da nema zaštićenih područja, da se rat vodi na jedan drugačiij način nego da govorimo o oružanoj sili”, ističe za FTV Sandi Dizdarević, profesor kriminalističke psihologije.
Psihološki rat je upravo ono što se dešava između Bosne i Hercegovine i Rusije, mišljenja je vojni analitičar Hamza Višća. Zaštita je neophodna, a ne smijemo zaboraviti da su hakeri uvijek malo ispred onih koji nude zaštitu.
“Prvi problem je nalaženje adekvatnog kadra. Najbolju zaštitu bi mogli pružiti hakeri. Međutim, njih treba platiti kao da je doktor doktora nauka, a najčešće se radi o momku ili djevojci sa srednjom školom”, navodi Višća.
Da zaključimo, Bosna i Hercegovina je zaštićena, ali nedovoljno zbog čega i jesmo laka meta. U konkretnom slučaju Rusija bi ometanjem rada informacionih tehnologija mogla postići vojne ili političke ciljeve ili jednostavno poslati poruku svim državama koje su neodlučne.
