Iz drvoprerađivačke industrije upozoravaju na alarmantno stanje u zemlji zbog nekontrolisanog izvoza peleta.Bez obzira na to što je pelet skuplji za 100 posto, već vlada nestašica. Kao razlog se navodi situacija u Ukrajini, koja je dovela do nestašice na Evropskom tržištu. Dok se izvozi u druge zemlje, bh. građani snose posljedice. Za to vrijeme iz Vlade Federacije BiH poručuju da će tražiti privremenu zabranu izvoza peleta.
Kupci su za pelet prošle godine izdvajali od 420 do 480 KM, a sada ta cijena iznosi čak i do 650 maraka, i to ukoliko uspiju kupiti, jer vlada i nestašica. U posljednje tri godine cijene vrtoglavo rastu.
“Ne dozvolite da zimu dočekamo u hladnim domovima i bolnicama”, apel je iz firme Drvosječa upućen na brojne relevantne adrese u zemlji.
Navode da zbog enormnog povećanja izvoza ogrjeva prijeti nestašica domaćem tržištu, ističući da su i sami orjentisani ka izvozu. Zbog rata u Ukrajini, evropsko tržište je sada orjentisano ka našoj zemlji, i iz ovog preduzeća navode da je obustava izvoza jedino rješenje za sprečavanje posljedica.
“Došlo je do potpunog obrata situacije. Sada prvo izvozimo, zbog bolje cijene na inostranom tržištu, a onda ono što ostane, a najvjerovatnije neće ništa ostati, mi ostavljamo za domaće tržište. Iz svega toga proizilazi da, ako se nešto ne poduzme, zasigurno nećemo imati za svoje potrebe”, kaže za BHRT Muhamed Helać iz firme Drvosječa d.o.o.
Da li je velika potražnja na evropskom tržištu opravdan razlog za enormna poskupljenja? Da li će bh. vlasti svoje građane staviti ispred drugih i zaštititiili će zarada biti primarni cilj? Iz preduzeća iz Istočnog Sarajeva kažu da im pelet i dalje košta 450 KM, ali, navode, masovna potražnja kupaca stvara vještačku nestašicu.
Tadija Tadić, direktor firme za proizvodnju peleta Oberon iz Vučje Luke za BHRT kaže:
“Mislim da malo treba i narod da pričeka. Peleta će biti, mi stalno proizvodimo, ali ne možemo da stignemo najednom svo tržište da podmirimo”.
Ipak, tu je i druga strana medalje. Tadić za BHRT kaže da je dobio ponudu iz drugih zemalja da sve količine proda njima, što je odbio. Međutim, čine li to svi proizvođači, ili se uveliko koristi slobodno formiranje cijena na tržištu u ovoj zemlji na uštrb građana, čemu godinama svjedočimo?
Nedret Kikanović, predsjednik Privredne komore Tuzlanskog kantona kaže:
“Sigurno da država mora intervenisati u ovom slučaju, moramo zaštititi domaće tržište i domaće potrebe i mislim da uvođenje određenih mjera kod izvoza trupca, drva za ogrjev, moramo reagovati da bi to ostalo.”
“Kada govorimo o cijeni, ona je veća za 100 posto nego što je to ranije bilo.Proizvođači imaju opravdanje za povećanje nekih 20 posto. Međutim, kako se formira cijena na osnovu ponude i potražnje, došlo je do naglog skoka i cijena”, ističe za BHRT Mustafa Šakić, ministar trgovine, turizma i prometa Tuzlanskog kantona
A formiranje cijena na ovaj način odavno građane dovodi do siromaštva. Svjedočimo tome i kada je riječ o osnovnim životnim namirnicama, dok vlasti godinama nijemo posmatraju. Pored gladnih, hoćemo li brojati i promrzle?