Politička tribina “Bosna i Hercegovina između vanjskih politika SR Njemačke i Ruske Federacije” održana je večeras u Tuzli, u organizaciji Vijeća kongresa Bošnjačkih intelektualaca (VKBI), Regionalni odbor Tuzla.
Uvodničar tribine bio je dr. Pavel Usvatov, direktor Programa vladavine prava u jugoistočnoj Evropi, Fonadacija Konrad Adenauer, dok je događaj moderirao prof. dr. Amir Karić, potpredsjednik Regionalnog odbora VKBI. Direktor Programa vladavine prava za jugoistočnu Evropu Fondacije Konrad Adenauer Stiftung i večerašnji uvodničar Dr. Pavel Usvatov, poznavalac pravnog poretka i vanjske politike SR Njemačke, također je odličan poznavalac prava i politike Ruske Federacije.
Usvatov, koji je radio kao pravnik i konsultant u Njemačkoj, kao i profesor na univerzitetu u Hamburgu, naglasio je da njegovo izlaganje nije stav Vlade Njemačke ili Fondacije Konrad Adenauer, već njegovo lično mišljenje.
– Govorio bih o idejama i pozadini koja se nalazi iza politika Njemačke i Rusije naspram BiH. U Rusiji do 2005. godine nije bilo stabilne politike. Rusija je bila slaba, došlo je do anarhije i destrukcije. Putin je došao na vlast 1998. godine morao je izgraditi državu od nule. Njihova politika se uglavnom svodila na reagovanje. Početkom 2000-tih godina je dovela do kreiranja vanjske politike Rusije, a 2007. godine Putin je jasno rekao da Rusija neće prihvatiti širenje NATO-a i to je bio smjer politike u kojem je ta zemlja krenula. Kako bi zadržao vlast, Putin je stvorio narativ da je zapad protiv Rusije – rekao je Usvatov.
Kako je kazao doc. Mahir Muharemović, uvodničar Pavel Usvatov ranije je imao zapaženo predavanje na Pravnom fakultetu u Tuzli, a na večerašnjoj tribini bavio se ulogom vanjskih politika SR Njemačke i Ruske Federacije u odnosu na BiH i zemlje regiona, te posljedice takvog djelovanja na region zapadnog Balkana.
– Jasno je da je BiH tokom svog bistvovanja uvijek bila na vjetrometini velikih sila, bez obzira o kojem historijskom periodu govorimo. Nekada se uspješno odupirala negativnim politikama velikih sila, a često je bila žrtva takvih politika. Dvije velike evropske sile stoljećima unazad pokazuju interesovanje za ovim prostorima. To su Njemačka i Rusija. Veze Njemačke i BiH sežu daleko u prošlost. Moglo bi se reći da ni sa jednom zapadnoevropskom državom, osim Austrijom, te veze nisu tako duboke i transformativne – kazao je Muharemović.
Naglašava da je moderna njemačka vanjska i ekonomska politika uvijek imala posebnu senzibilnost prema ovim prostorima, te da je SR Njemačka među prvim državama priznala nezavisnost BiH i tokom agresije na BiH otvorila svoja vrata za veliki broj bh. građana.
S druge strane, kako je kazao, Rusija je oduvijek imala svoje interese na ovim prostorima, te je u određenim periodima taj uticaj bio osjetljiv.
– Na žalost vanjska politika Rusije posljednjih godina prema BiH se može okarekterisati kao destriktivna – zaključio je Muharemović.
Moderator događaja prof. dr. Amir Karić dodaje da je vladavina prava u BiH bitna onoliko koliko je 1993. godine bilo važno sudjelovati i odbrani naše zemlje od oružane agresije, jer se tada branila država, kao što je sada za taj isti cilj bitno uspostaviti vladavinu prava.
– Sudjelovanje u rušenju vladavine prava je potkopavanje državnih institucija i direktno ide u korist Ruske Federacije koja želi destabilizirati region – objasnio je Karić.
