Gradsko vijeće Mostara na posljednjoj sjednici usvojilo je rebalans proračuna koji je uvećan za 20 milijuna maraka. Dio tih sredstava će se usmjeriti na velike infrastrukturne projekte poput izgradnje gradske dvorane i olimpijskog bazena. Dodatnih 20 miliona maraka bi trebalo značiti, između ostalog, i stabilno finansiranje započetih projekata u Mostaru, te njihov skori završetak, kao i realizaciju projekata koje gradske vlasti nazivaju kapitalnim.
– Vidjeli ste da vrlo brzo krećemo u izgradnju velike sportske dvorane, bazena, kazališta. Završavamo velike projekte, počev od sjevernog ulaza, koji bi trebao doživjeti početak u ovoj godini. Južni ulaz smo napravili kako treba, kaže Mario Kordić, gradonačelnik Mostara.
Rebalansom će se nastojati ublažiti posljedice poskupljenja izazvanih krizom u Ukrajini, te indolentnošću vlasti na višim nivoima.
– U tom kontekstu smo se jako potrudili da probamo koliko je moguće da kroz lokalnu zajednicu i budžet amortiziramo povećanja cijena, ističe gradonačelnik Mostara.
U opoziciji upozoravaju na neočekivano male prihode od građevinske rente, što bi se moglo negativno odraziti na budžet u narednoj godini. Ni dodatnih 20 miliona, prema njihovom sudu, nije stečeno mukotrpnim radom.
– Tih 20 miliona više u budžetu je produkt nerada Gradske uprave, zato što su to prenesena sredstva i prošlih godina, koje Odjel za urbanizam nije uspio pretvoriti u projekte i razvoj grada. Proračun nije razvojan. Spašava se prilivom novca od potopljenog zemljišta i tužbi koje smo imali prema dvije elektroprivrede, kaže za BHRT Arman Zalihić, vijećnik SDP-a u GV Mostara.
Kriza u svijetu i poskupljenja u zemlji, ustvari su ključ za uvećanje budžeta za 20 miliona, kojim se hvali vlast, tvrde u Udruženju potrošača “Futura”.
– Taj novac je proizišao iz poskupljenja. Iz naše muke. U ovoj krizi mi imamo potrebu da se taj novac vrati građanima, da se uloži u nešto što treba.Razočarani smo radom administracije, kaže za BHRT Marin Bago, Udruženje “Futura.
Opozicija i nevladin sektor protestvuju što javnost nije bila uključena u kreiranje budžeta. Ovom činjenicom nezadovoljni su i sami građani. Značajna sredstva grad je planirao za pomoć javnim preduzećima kako bi se stabilizovao rast cijena javnih usluga, a mjesta u budžetu je bilo i zaZračnu luku koja praktično ne posluje.