Mnogo je novina nametnuto tehničkim izmjenama izbornog zakona Bosne i Hercegovine, poput pooštravanja kazni za govor mržnje, kao i za trgovanje biračkim odborima koje su do 3 puta veće u odnosu na raniji period. Kazne se kreću i do 30 hiljada maraka. Novina je i da će sada umjesto sankcionisanja političkih stranaka, najodgovorniji u lancu kršenja izbornog procesa upravo biti lideri političkih stranaka.
Nakon što su ranije izuzeti u provedbi Zakona o sukobu interesa, a koji je bio moćan alat za kontrolisanje političke korupcije ponovo su Centralnoj izbornoj komisiji Bosne i Hercegovine ovim izmjenama proširena ovlaštenja, ali i date mogućnosti što do sada nije bio slučaj da sankcionišu najodogovrnije političke dužnosnike za kršenje izbornog procesa – na prvom mjestu predsjednike političkih stranaka. Isto tako CIK ima ovlaštenje i da ukloni kandidata s kandidatske liste pa čak i kompletnu političku stranku ako se utvrdi da su prekršili Zakon.
– Dosad smo mogli da sankcionišemo pol stranku i osobno kandidata međutim sada se uvodi i novi instrumentt gdje se predsjednici političkih stranaka smatraju najodgovornijim za počinjenje određenih prekršaja utvrđenih u Izbornom zakonu BiH, kaže za BHRT Suad Arnautović, predsjednik Centralne izborne komisije BiH.
Za sva dešavanja oko izbornog procesa Bosne i Hercegovine nadležna je upravo Centralna izborna komisija, iz koje su ranije poručili da imaju kapaciteta da dosljedno provedu sve odluke. Nadležni su i za nadzor i kažnjavanje političkih subjekata. A što se tiče nadležnosti Tužilaštva Bosne i Hercegovine u ovom cijelom procesu, ona su ograničena i odnose se pretežno na reagovanja po određenim prijavama koje se odnose prvenstveno na izborne krađe kao i trgovinu biračkim odborima. Isto tako Tužilaštvo će biti angažavano i za praćenje sigurnosti kompletnog izbornog procesa.
– Uspostavit ćemo mehanizame brzo reagovanja i dokumentovanja bilo kakvih nezakonitosti i mogućih krivičnih djela povezanih sa izbornim procesom koji će građanima i subjektima a koji učestvuju u izbornom procesu osigurati brzo prijavljivanje bilo kakvih nezakonitosti u vezi izbornog procesa kako u BiH, tako i u inostranstvu, ističu iz Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Osim novina, mnogo je i nejasnoća u nametnutim tehničkim izmjenama izbornog zakona na način kako će se i na koji način sve što je predloženo provoditi u praksi. Naprimjer, ko će određivati šta je govor mržnje i ko će propisivati kazne i u kom vremenskom roku, ko će prijavljivati zloupotrebe javnih resursa koja je prvi put ušla u ovo zakonodavstvo. Inače, kada je riječ o zloupotrebi trošenja javnog novca, političke stranke ga nemilice troše, samo u 2020. godini stranke su potrošile oko 6 miliona maraka.
– Mi nemamo državnu upravu dakle državnu administraciju koja je do te mjere profesionalno odgovorna da vozač prijavi da ministar od njega traži da ga vozi na predizborne skupove recimo imali smo prije dvije godine da pilot helikoptera vlade rs prijavi da je vozio Miloarada Dodika na predizborni skup – dakle vrlo će teško biti provesti ove nametnute promjene, kaže za BHRT novinarka Rubina Čengić.
– Analiza koju je radila Koalicija pod lupom, a koja se odnosi na izborne nepravilnosti za period od 2006. do 2016. godine pokazala je da čak do 88 posto prigovora na izborni proces po automatizmu budu odbačeni ne bivajući uopće i razmatrani. E upravo iz Koalicije pod lupom zaključuju da ne bi bilo dobro da ove kazne ostanu samo slovo na papiru već da se ozbiljno nadležne institucije pozabave prijavama koje u većini slučajeva dokazuju izborne prevare, kaže za BHRT Dario Jovanović, Koalicija “Pod lupom”.
Povećavaju se kazne za različite vrste povreda izbornog procesa koje idu čak do 30 hiljada maraka za pol subjekte što je tri puta više nego što je do sada bilo. Zakonske izmjene i dopune također sankcionišu i regulišu eksplicitno i govor mržnje po prvi put različite opsktrukcije izbornog procesa također dijelom sprečavaju i uvođenje novih pojmovakao što su tipovi medija i društevene mreže.