Na nekoliko lokacija na Boračkom jezeru od 19. do 21. avgusta je održan “Habitat Culture fest” u sklopu Dana dijaspore Konjic u srcu BiH/ Konjičko kulturno ljeto, pod pokroviteljstvom Grada Konjica.
Inicijator festivala Elmir Prevljak, predsjednik Udruženja “Hercegovina lodges” izjavio je za radiokonjic.ba da je uz podršku Švicarske ambasade, Grada Konjica i Udruženja „Vedri osmijeh“ iz Mostara zaokružena finansijska konstrukcija za festival na kojem su predstavljeni umjetnici iz dijaspore, ali i BiH, i promovisan turistički potencijal Boračkog jezera i Konjica.
„Zadovoljan sam svim događanjima i vjerujem da će ovaj festival samo rasti, i da će Konjic i Boračko jezero ovim festivalom dobiti više. Svi koji volimo ovakve stvari znamo da je potrebno da se one dešavaju i van velikih centara. Mi nismo provincijalci u duhu, i ovaj festival je po potvrdio. Bitno je da ljudi vide šta naši ljudi rade u dijaspori. Nije bitno ko je došao na ideju, važno je da se stvari sličnog sadržaja nadopunjavaju i nadam se da će veći broj umjetnika dolaziti, a samim time i publika, koja će uživati ovdje“ – izjavio je Prevljak, koji je podsjetio da su u proteklih desetak godina u Hercegovina lodgesu organizovali razne kulturne događaje. Također je istaknuo da su se u organizaciju ovogodišnjeg festa uključili i pojedini ugostitelji sa Boračkog jezera, kao i neki rafteri.
Danijela Kegelj, predsjednica Udruženja „Vedri osmijeh“ iz Mostara, izjavila je da je Habitat Culture fest uspostavljen zahvaljujući zajedničkom odrastanju Konjičana, koje se kasnije kroz život nastavilo ljubavlju prema umjetnosti.
„ Elmir i Goranka Prevljak i ja smo zajedno odrastali, a volimo lijepe stvari i bio je logičan slijed da napravimo jedan ovakav projekat na Boračkom jezeru, da bi promovisali ne samo izuzetne vrijednosti koje imaju naši ljudi vani, već i naši ljudi ovdje, ali i vrijednosti Boračkog jezera, konjičkog kraja i svih priča koje se ovdje već deset godina pričaju“ – navela je Kegelj.
Novinar Boro Kontić je na festivalu promovisao svoju knjigu “Grebo – kratka biografija”.
„Zadovoljstvo mi je bilo govoriti o knjizi koju sam napisao, jer je preko puta mene sjedila grupa ljudi koji su bili zainteresirani da to čuju. Ja sam sretan jer sam imao snagu da ispričam priču o Zdravku Grebi, jednoj tako značajnoj ličnosti, vrijednom čovjeku, i mislim da je ta priča trebalo da se ispriča o njemu, jer smo mi društvo koje zaboravlja. Mislim da će biti objavljeno i drugo izdanje“ – izjavio je Kontić, istaknuvši da je ovo šesta promocija knjige o životu i djelu bosanskohercegovačkog intelektualca i aktiviste, profesora na Pravnom fakultetu u Sarajevu, Zdravka Grebe, koji je preminuo u januaru 2019. godine.
U kampu Odreda izviđača iz Zenice održana je izložba fotografija bh-holandskog fotografa Mladena Pikulića pod nazivom “Avlijaner”.
„Iako na fotografijama gledate pse, nije riječ o psima, jer je to jedna metaforična izložba o našim ljudima, o sadašnjosti, a očito i o budućnosti. Ja se ne bavim fotografijom, ja živim fotografiju“ – poručio je Pikulić, kazavši da je nastala prije petnaest godina.
U istom prostoru je otvorena i izložba skulptora Adisa Fejzića, koji živi u Australiji, a koji je prvi bh doktor nauka za skulpturu.
„Ja sam školovan za skulptora i poznat sam po tome, a posebno što se bavim istraživanjem stećaka, i reinterpretacijom te naše tradicije na način da je ja kroz svoj rad pokušavam uskrsnuti i nastaviti u 21.vijeku kao drugačiji koncept, a ne samo kao grobni kamen, koji je postao naše kulturno bazično naslijeđe“ – izjavio je Fejzić, koji je izložio digitalne fotografije bh mostova. Jedna Fejzićeva interpretacija stećka stoji u parku ispred zgrade Parlamenta u Canberi.
Bh-holandski književnik Nino Žalica, koji živi na realciji BiH – Holandija, a koji je angažovan i u filmskoj industriji, promovisao je knjigu “Bašta ukrašena flamingosima”.
„Bavim se internet izdavaštvom, a ovo je moja prva prezentacija knjige ikada i sretan sam što sam upravo na ovom mjestu predstavio svoj treći roman, kojim zatvaram trilogiju o Sarajevu, o ratu u Bosni i izbjeglištvu. Ljudi moraju shvatiti da dijaspora nije nešto drugo, da je dio ovoga društva. Mnoge velike nacije imaju svoje dijaspore, koje nekada nose i sačuvaju kulturu i identitet određenog naroda, tako da su mnoge opstale zahvaljujući svojoj dijaspori, pa su se poslije obnovile u svom izvorištu. To daje jednu širu perspektivu kroz film, književnost, uopće umjetnost, našem kulturnom identitetu, koji je sada u krizi i u opasnosti da nestane, da se raspadne na male kulturice, a mi imamo veliku kulturu i tradiciju“ – poručio je Žalica.
Na plaži u kampu Borašnica, u okviru projekta Le Petit app, Lidija Sejdinović/ Teta pričalica je čitala bajke za djecu.
„Meni je veliko zadovoljstvo što sam imala priliku da budem učesnik ovog divnog festivala u ovako lijepom ambijentu, jer ja kao pripovjedač, priče uvijek povezujem sa prirodom, prirodnim odgojem i obrazovanjem, i drago mi je što pored jezera mogu da pripovjedam djeci i predstavim novu bosanskohercegovačku aplikaciju sa audio pričama za djecu, koje su ispripovijedali naši profesionalni bh glumci“ – izjavila je Sejdinović.
U sklopu festivala je održana projekcija filma “Moje prijateljice” Lidije Zelović, koja stvara u Holandiji, koncert Miše Petrovića iz Mostar sevdah reuniona, otvorena je izložba Ilije Kegelja, skulptora iz Mostara pod nazivom “Duvari“, te video prezentacija kratkih eksperimentalni filmova Nene Šešić Fišer.
Festival je predstavio bosanskohercegovačku raznolikost koja je sastavni i ravnopravni dio evropske i svjetske kulturne baštine, naveli su organizatori.