Nova njemačka vlada od svog dolaska na vlast krajem prošle godine, višestruko je dala do znanja kako želi nastaviti intenziviranje aktivnosti za rješavanje akutnih problema na zapadnom Balkanu. Nova vlada je isto tako po prvi put proglasila povjerenika za zapadni Balkan (političara stranke Zeleni Manuela Sarrazina). Među prve turneje svog mandata i kancelar Olaf Scholz i ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock obišli su regiju zapadnog Balkana.Scholz je početkom svibnja u Berlin pozvao na razgovore srpskog predsjednika Aleksandra Vučića i kosovskog premijera Albina Kurtija. I Berlinski proces, kojem je Njemačka glavna snaga vodilja, nastavlja se samitom 3. studenog u Berlinu.
Dijalog kao sigurnosno pitanje
Kao najnoviji potez u procesu intenziviranja napora da se riješe problemi na zapadnom Balkanu koji u sebi sadrže opasnost većeg sukoba, Scholz je svog savjetnika za vanjsku i sigurnosnu politiku Jensa Plötnera (naslovna fotografija) uključio u proces razvoja dijaloga o normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. To je učinjeno u dogovoru s Francuskom čiji predsjednik Emmanuel Macron također na raspolaganje i kao pomoć specijalnom izaslaniku EU-a za dijalog Srbije i Kosova Miroslavu Lajčaku, stavlja svog vanjskopolitičkog savjetnika Emmanuela Bonnea.
Početkom tjedna glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit potvrdio je da već ovog petka Plätner sa svojim kolegom Bonneom putuje u Srbiju i na Kosovo kao pratnja Lajčaku.
“Sigurnost u Europi pa tako i stabilnost na zapadnom Balkanu je od velike važnosti kako za kancelara Olafa Scholza tako i predsjednika Emmanuela Macrona. U to spada i jaki angažman za potpunu normalizaciju odnosa između Kosova i Srbije. U sjeni posljednjih napetosti, oni su svoje vanjskopolitičke savjetnike, dakle Jensa Plötnera i Emmanuela Bonnea zamolili da EU specijalnog izaslanika Miroslava Lajčaka direktno podrže u njegovim nastojanjima. Kao prvi korak će oba vanjskopolitička savjetnika u pratnji Lajčaka 9. septembra posjetiti Kosovo kako bi se susreli s premijerom Kurtijem te Srbiju kako bi se susreli s Vučićem a sve u cilju ispitivanja opcija za napredak u dijalogu”, rekao je Hebestreit pred novinarima u Berlinu.
Nitko ne želi eskalaciju
Politički analitičari ovo vide kao daljnji korak u jačem angažmanu Njemačke u regiji.
“Nitko u ovom trenutku ne želi eskalaciju sukoba na Balkanu”, moglo se čuti na rubu rasprave “Pozicija Kosova u pregovorima sa Srbijom” koja je u organizaciji think-tanka Aspen Institut Njemačka održana ovog tjedna u Berlinu.
“Činjenica da će šef vanjske i sigurnosne politike Ureda saveznog kancelara Jens Plötner sada otputovati na Kosovo i u Srbiju kako bi podržao Lajčaka kao predstavnik Olafa Scholza, još više pokazuje koliku težinu Berlin pridaje dijalogu u sjeni rata u Ukrajini koja je u međuvremenu i EU kandidat”, rekla je za DW Johanna Deimel, neovisna politička analitičarka.
Kako je nadalje rekla Deimel, nakon opasnih tenzija koje su krajem srpnja namjerno raspirivane na sjeveru Kosova oko registarskih oznaka automobila, kosovsko-srpski dijalog ponovo je visoko na dnevnom redu u EU, NATO-u i SAD-u. “S obzirom na rat u Ukrajini, važna je deeskalacija”, zaključuje ova analitičarka i dobra poznavateljica prilika u jugoistočnoj Europi.
Lopta na Beogradu
Prema mišljenju Gorana Buldioskog, direktora ureda Zaklade otvoreno društvo u Berlinu, Europska unija si jednostavno više ne može priuštiti čekanje.
“Mislim da ni Europska unija a ni zapadni Balkan više nemaju opcije zbog toga što nesporazumi koji su prisutni u regiji jednostavno traju predugo. U situaciji kada imamo rat i agresiju na Ukrajinu si nitko ne može dozvoliti još jedan otvoreni konflikt”, rekao je Buldioski.
Činjenica da Njemačka i Francuska podižu razinu diplomatske aktivnosti u smjeru rješavanja sukoba između Srbije i Kosova je, kako smatra Buldioski, poruka regiji da se želi doći na neku drugu poziciju koja je bolja i za zapadni Balkan ali i za Europsku uniju.
“To je pozicija u kojoj nema otvorenih sukoba i previše otvorenih pitanja a tu je dijalog Beograd-Priština najveći problem koji se mora riješiti”, smatra Buldioski.
On nedavno međusobno priznanje osobnih iskaznica smatra pragmatičnim rješenjem koje će pomoći boljem protoku ljudi i razvoju privrede.
“Nakon toga se može razgovarati i o onom što je neupitno a to je priznavanje Kosova”, kaže Buldioski.
Jedan od glavnih izlagača na raspravi o Kosovu u Aspen Institutu, analitičar s prištinskog think-tanka Grupa za pravne i političke studije (GLPS) Arbër Fetahu smatra da je ovim intenziviranjem diplomatskih aktivnost (ili bolje rečeno, pritiska) srpski predsjednik našao u situaciji u kojoj mora doći do nekih rezultata.
“Pritisak je naravno i na Kurtija da se stvari pomaknu dalje, Prištini ne odgovara status quo ali mislim da je s aktualnom ukrajinskom krizom u pozadini i odnosa Beograda prema Moskvi, lopta sada na Beogradu”, smatra Fetahu.