Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti i Svjetski dan Alzheimerove bolesti koordinira Alzheimer’s Disease International (ADI). ADI i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) pokrenuli su Svjetski dan Alzheimerove bolesti 21. septembra 1994. godine. Svjetski mjesec Alzheimerove bolesti uslijedio je šesnaest godina kasnije, s prvom kampanjom podizanja svijesti provedenom 2010.godine u 12 zemalja.
Demencija je skupni naziv za moždane sindrome koji utječu na pamćenje, mišljenje, ponašanje i emocije te je vodeći uzrok invaliditeta i ovisnosti o njegovateljimai/ili obitelji kod starijih osoba. Svaka osoba doživljava demenciju na svoj način, ali općenito oboljelima je potrebna pomoć u svim aspektima svakodnevnog života.
Alzheimerova bolest najčešći je uzrok progresivne demencije u starijih odraslih osoba, ali postoji i čitav niz drugih uzroka demencije. Druge vrste demencije uključuju vaskularnu demenciju, demenciju Lewyjevih tjelešaca i fronto-temporalnu demenciju. Demencija može pogoditi i osobe mlađe od 65 godina što je poznato kao demencija mladosti. Alzheimerova bolest je neizlječiva i u zadnjim stadijima dovodi do potpune ovisnosti o drugima.
Uslijed propadanja moždanih stanica, bolesnici gube kognitivne sposobnosti. Naglašen je gubitak pamćenja, gubitak orijentacije u vremenu i prostoru, nemogućnost izvođenja svakodnevnih aktivnosti i radnji. Ti bolesnici imaju izražen osjećaj bespomoćnosti i izgubljenosti. Briga o oboljelom od Alzheimera u potpunosti mijenja život čitave obitelji, skrbnika i zajednice te ih stavlja u vrlo težak položaj.
Kako podsjećaju iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, iz kojeg se pozivaju na više izvora, uzrok te bolesti do sada nije u potpunosti razjašnjen. Naučnici smatraju da postoji više faktora rizika za nastanak te bolesti.
Nepromjenjivi faktori rizika su dob i genetsko naslijeđe (pozitivna porodična anamneza). Dob je je najznačajniji faktor rizika. Bolest se najčešće javlja između 65. i 85. godine života. Pozitivna porodična anamneza povećava šansu za razvoj bolesti, zbog genetskih i/ili okolišnih faktora.
Dvije vrsta gena utiču na to da li će se razviti neka bolest: geni koji povećavaju rizik za nastanak bolesti i geni koji uzrokuju nastanak bolesti (deterministički geni).
Geni za nastanak Alzheimerove bolesti pronađeni su u obe kategorije. Procjenjuje se da je samo jedan posto slučajeva ove bolesti uzrokovano determinističkim genima, što ukazuje na to da promjenjivi faktori rizika znatno utiču na razvoj bolesti kod osoba koje posjeduju gene koji povećavaju rizik za nastanak bolesti.
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da 47,5 miliona ljudi širom svijeta živi s demencijom. Alzheimerova bolest odgovorna je za oko 50 do 70 posto svih slučajeva demencije.
Prema statističkom izvještaju o oboljenjima po spolu i dobnim skupinama za 2021. godinu Zavoda za javno zdravtsvo FBiH u Federaciji Bosne i Hercegovine registrovano je ukupno 1.109 oboljelih od demencije čiji je uzrok Alzheimerova bolest.
U poređenju sa 2020. godinom kada je registrovano ukupno 758 oboljelih i 2019. godinom kada je registrovano ukupno 723 oboljelih od demencije uzrokovane Alzheimerovom bolesti, primjetan je znatan rast broja oboljelih. Najveći broj oboljelih pripada skupini stanovništva iznad 60 godina dok češće obolijevaju osobe ženskog spola, navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Tema Svjetskog mjeseca Alzheimerove bolesti 2021. i 2022. je “Upoznaj demenciju, upoznaj Alzheimerovu bolest”. Tema je usmjerena na važnost pravovremene dijagnoze, kao i na 10 znakova upozorenja na demenciju i Alzheimerovu bolest i kontinuiranu potrebu da se razbije stigma koja još okružuje Alzheimerovu bolest i demenciju.
Kampanja za 2022. godinu ima za cilj da se nadovezuje na prošlogodišnju kampanju, koja se fokusirala na put dobijanja dijagnoze Alzheimerove bolesti ili demencije, kao i na znakove upozorenja na demenciju, kontinuirani učinak COVID-19 na globalnu zajednicu oboljelih od demencije i još mnogo toga.
Poruka kampanje „Zajedno možemo učiniti mnogo“ , ima za cilj da privuče više ljudi da se pridruže kampanji.
Mnoga udruženja za Alzheimerovu bolest i demenciju širom svijeta organiziraju prigodne šetnje, prikupljanje sredstava, aktivnosti podizanja svijesti i kampanje kako bi skrenule pažnju na one u svojoj zajednici koji su pogođeni Alzheimerovom bolešću ili drugim vrstama demencije.
Zbog globalne pandemije COVID-19, mnoga udruženja, uključujući članove ADI-a, organiziraju događaje i aktivnosti virtualno.
Deset nakova Alzheimerove bolesti: gubitak pamćenja; poteškoće u obavljanju svakodnevnih zadataka; proteškoće govora, čitanja i pisanja; vremenska i prostorna dezorijentacija; loše ili smanjeno rasuđivanje; poremećaj apstraktnog mišljenja; postavljanje stvari na pogrešno mjesto; promjene u raspoloženju i ponašanju; izazovi u razumijevanju vizualnih i prostornih informacija te gubitak interesa za posao i društvene aktivnosti.
