Poskupljenje, inflacija, štednja – riječi su koje ne gube na popularnosti u posljednje vrijeme. Ova prva, poskupljenje, u narednom periodu veže se i za gas, ogrjev pa i struju. Ova posljednja, štednja, za sve. Kako i na čemu još da uštede oni kojima su štednja i odricanje način života već decenijama?
Naučeni smo u ovoj zemlji da uvijek može – manje. Manje ulja, manje hrane, manje svjetla, manje toplote. Sa svakom najavom i mogućnošću poskupljenja, građani traže nove načine da uštede.
“Neću nikako paliti svjetlo, što sam do sad palio… Kad uključim peglu odmah ću je isključiti čim se zagrije. Kad je hladno, utoplit ću se”, samo je jedan od njhovih planova koje su nam danas ispričali.
“Kako, ne znam. Jedino da ne jedemo, da ne kuvamo, da ne peremo… Jedna je penzija, pokušavamo da uštedimo, ako nisi dobar ekonomista onda ništa. Mašinu uključujem kad su jeftine strruje, na sve načine štedimo”, naglašavaju za N1 Sarajlije.
Masovno prelaženje na električnu energiju može prouzrokovati probleme u mreži, biće “iskakanja i kvarova” tamo gdje instalacije nisu prilagođene, upozoravaju stručnjaci. Da li je savjet građanima da prelaze na struju kao vid grijanja ili ne, pitali smo inžinjenra Edhema Bičakčića.
“Kao neku rezervu i alternativu, moj savjet je da, ali kao neko trajno rješenje sigurno ne, jer struja za grijanje će imati svoju tržišnu vrijednost isto kao nafta, plin, pelet i ostalo”, objasnio nam je.
Osim utopljavanja zgrada, Bičakčić napominje koliko su važni racionalna potrošnja, smanjivanje temperatura zagrijavanja, efikasnija priprema tople vode sa ekonomičnijim bojlerima, i slične aktivnosti koje može svako domaćinstvo provesti, gašenje svjetla tamo gdje se ne koristi, upotreba led rasvjete…
“Sve su to mjere koje mogu i individualno pomoći i dovesti do toga da mi očuvamo naš elektroenergetski sistem. Posebno masovno prelaženje na električnu energiju može uzrokovati probleme u mreži, instalacije sve nisu prilagođene, negdje jesu ali negdje ne i biće kvatrova, iskakanja na mjestima gdje je to neprilagođeno”, naglasio je za N1 stručnjak.
Savjet je, dakle, da štedimo struju i da ne štedimo na količini odjeće koju ćemo nositi u svojim domovima tokom narednih mjeseci.
“Mi volimo da se raskomotimo zimi, da zagrijemo prostor da bi se raskomotili. Neka normalna temperatura je 18, 19 do 20 stepeni. Ljeti upalimo klimu da nam je zima u prostoriji, a zimi imamo više temperature nego ljeti. Ne grijemo cijeli objekat već samo prostore u kojima boravimo. Da smanjimo grijanje u prostorima kada tu ne boravimo, to se naravno odnosi i na javne ustanove i na sve koji se razbacuju budžetskim novcem trošeći novac na grijanje koje se ne koristi”, naglasio je za N1 Denis Žiško iz Aarhus centra BiH.
Načini štednje struje su i utopljavanje zgrada, led sijalice, ekonomični bojleri… ekonomični su i nadležni u načinima brige o građanima tokom krize.
“Najava rukovodstva Elektroprivrede da će praktično kazniti građane koji će koristiti električnu energiju za grijanje je u krajnjoj liniji neodgovorna. BiH je jedina koja ima viškove instalisanih kapaciteta i izvozimo električnu energiju. To znači da mi imamo više nego dovoljno proizvodnih kapaciteta da pokrijemo sve potrebe građana a samim tim i potrebe za grijanjem ali se nešto prijeti građanima ako se preusmjere na grijanje na el. energiju. Dugoročno je država davno trebala da počne subvencionirati građane u mjerama energetske efikasnosti jer najjeftinija je energija ona koju ne potrošimo”, dodao je Žiško.
Žiško napominje da je dugoročno rješenje za energetski sektor zapravo dekarbonizacija sistema, izgradnja obnovljivih izvora, usvajanje napokon u FBIH zakona o obnovljivim izvorima koji će dozvoliti građanima da instaliraju fotonaponske elektrane na svoje krovove koji će proizvoditi dovoljno el. energije za potrebe tog domaćinstva što u konačnici može uključiti i potrebe toplotnih pumpi koje koriste električnu energiju za grijanje prostora.
“Tako da jednom takvom investicijom nakon vraćanja kredita koji bi uz subvencije trebalo da traje nekih 4 – 5 godina, sljedećih 20 godina bi to domaćinstvo trebalo da ima i besplatnu električnu i toplotnu energiju. Za takvo nešto treba razumijevanje vlasti i podrška vlasti za takve procese koja je prisutna u Evropi, koja je prisutna čak i u našem susjedstvu, jedino je blokiran kod nas zbog monopola koje elektroprivrede žele da zadrže nad proizvodnjom energije”, napomenuo je.
S druge strane, građani treba da počnu razmišljati o električnoj energiji kao o robi koju treba racionalno koristiti. Građani sami mogu razmišljati da promjene stare sijalice u led, da razmišljaju kada koriste bojler, grijače u mašinama i da racionalno troše električnu energiju.
Obećanja koja sada imamo od naših političara da će riješiti situaciju sa energijom za ovu zimu su predizborna kampanja. U energetskom sektoru ne postoje rješenja preko noći, i sve ovo što se sada navodi kao neko čarobno rješenje ustvari je populizam. Kuhati u pretis loncu i kuhati za dva dana. Ručak od jučer, za bolje sutra. Nije predizborni, ali mnogima jeste slogan za preživjeti u Bosni i Hercegovini.