Bivši brazilski predsjednik, koji je na čelu zemlje bio od 2003. do 2010., služio je dvanaestogodišnju kaznu zatvora zbog korupcije. Izgledalo je da mu je politička karijera gotova. Međutim, pušten je iz zatvora 2019. nakon što je sud odlučio da je sudac koji je predsjedao njegovim suđenjem bio pristran i sada je samo na korak od jednog od najneočekivanijih političkih povrataka u recentnoj povijesti.
Izgleda da će Lula, kako ga zovu, opet biti predsjednik. Pitanje, sudeći po anketama, nije hoće li pobijediti sadašnjeg predsjednika, krajnjeg desničara Jaira Bolsonara, nego kada. Nedavne ankete pokazale su da bi Lula mogao dobiti oko 45 posto glasova, a Bolsonaro 35, čime bi Lula bio jako blizu pobjedi u prvom krugu izbora u nedjelju. Ako nijedan kandidat ne dobije više od 50 posto glasova, prva dva kandidata idu u drugi krug 30. listopada.
Povratak na vlast Lula bi mogao zahvaliti ne samo svojoj borbenosti i populističkom šarmu, zbog čega ga je bivši američki predsjednik Barack Obama jednom nazvao „najpopularnijim predsjednikom na Zemlji”, nego i sve većoj zabrinutosti građana zbog širenja nejednakosti, što je dovelo do novog vala uspona ljevičara na vlast u Latinskoj Americi zadnjih godina.
Nostalgija za dobrim godinama i govedinom
Analitičari kažu da Lula svoju dominaciju u anketama može umnogome zahvaliti i samom Bolsonaru (67), bivšem vojnom časniku poznatom po tome što nema ‘dlake na jeziku’, koji je i sam optužen za korupciju i mnogi vjeruju da je kriv za loš brazilski pristup pandemiji covida-19. No Lula je također uspješno iskoristio čežnju Brazilaca za prosperitetnijim danima svojeg predsjedništva, kada je zemlja, do tada 13., postala sedmo najveće gospodarstvo svijeta i kada su si, kako često ističe u predizbornoj kampanji, prosječni ljudi mogli priuštiti govedinu.
„Imali smo nekoliko zaista dobrih godina”, rekao je Marcelo Franca, 62-godišnji pisac. „Ljudi su za time nostalgični”.
Ali gotovo se svi slažu da će Lula, ako pobijedi, teško ponoviti svoje ranije uspjehe jer se politička i gospodarska situacija dramatično promijenila. Brazilski rast u prva dva Lulina mandata poticala je rastuća globalna potražnja za robom kao što su soja i željezo, kao i otkriće najvećih rezervi nafte u povijesti zemlje. Zemlja danas, kao i dobar dio ostatka svijeta, pokušava izvući se iz gospodarskog ponora nakon pandemije boreći se s dvoznamenkastom inflacijom i rastućim cijenama goriva.
„Svijet je puno kompliciraniji”, rekao je Brian Winter, potpredsjednik za politiku pri Vijeću Amerika.
„Nije niti izbliza jednako zabavno biti predsjednik sada kao tijekom 2000-ih”.
Bolsonaro poput Trumpa
Ako Lula pobijedi, morat će voditi i zemlju koja nikada nije bila dublje podjeljena. Od njegova suđenja za korupciju i opoziva njegove nasljednice Dilme Rousseff, polarizacija je pustila dublje korijene. Ljevica okrivljuje desnicu da manipulira pravosuđem, a Bolsonarove pristaše ocrnjuju Lulu kao lopova koji planira ukrasti izbore.
Bolsonaro raspiruje te napetosti po uzoru na svojeg saveznika, bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, dovodeći u pitanje integritet brazilskog izbornog sustava. Bolsonaro je sugerirao da možda neće priznati izborne rezultate i da bi moglo biti nasilja. Rekao je da svoju budućnost vidi u tri opcije: „zatvor, smrt ili pobjedu”. Po ispitivanju Datafolha, 40 posto birača vjeruje da postoji „velika vjerojatnost” za nasilje na dan izbora, zbog čega devet posto ispitanika razmišlja da na njih ne iziđe.
Visoki izborni sud odobrio je raspoređivanje oružanih snaga u 568 općina na dan izbora kako bi građanima zajamčile da ostvare svoja biračka prava.