Italijanska ekonomija vjerovatno se smanjila u trećem tromjesečju i nastavit će se smanjivati do sredine 2023. godine, pokazuju procjene ministarstva finansija. Projekcije vlade pokazuju da je treća najveća ekonomija eurozone, pogođena skokom cijena energije i rekordno visokom inflacijom, već u početnoj fazi recesije, koja se uglavnom definira kao dva uzastopna tromjesečja pada bruto domaćeg proizvoda.
U prvoj polovini godine rast je bio snažniji no što se očekivalo i bruto domaći proizvod (BDP) skočio je u drugom kvartalu 1,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, objavilo je ministarstvo finansija prošli petak u godišnjem Ekonomskom i finansijskom dokumentu (DEF). Međutim, aktivnost je već počela padati, naglasilo je ministarstvo, prognoziravši “blago negativna” očitanja BDP-a u trećem i četvrtom tromjesečju zbog pada u industrijskom sektoru.
“Za prvo tromjesečje 2023. predviđa se daljnji pad BDP-a, nakon čega bi, od drugog tromjesečja, trebao uslijediti oporavak”, predvođen rastom međunarodne potražnje, padom cijena plina i sve većim doprinosom BDP-u sredstava iz fondova EU-a za oporavak od pandemije.
Pozitivan će doprinos BDP-u pružiti i reforme koje Italija provodi kako bi od EU-a dobila novac, procjenjuju. Međutim, DEF je pokazao i da će Italija ove godine potrošiti oko 13 milijardi eura manje novca iz fondova EU-a za oporavak nego što je bila planirala, što naglašava probleme u provedbi investicijskih programa.
Prema dokumentu čije su glavne brojke objavljene sredinom prošle sedmice, prognoza rasta za iduću godinu smanjena je s 2,4 posto, prognoziranih u aprilu, na svega 0,6 posto, podsjeća Reuters. Mjesečni podaci statističkog ureda ISTAT pokazuju da je kriza već počela. Italija je u avgustu izgubila oko 74.000 radnih mjesta, uz pad broja zaposlenih drugi mjesec zaredom, a septembar je donio oštro pogoršanje potrošačke i poslovne klime, navodi Reuters ISTAT-ove podatke.