Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona danas je, vjerojatno na zadnjoj sjednici u ovom mandatu, po skraćenom postupku usvojila Zakon o materijalnoj potpori obitelji s djecom i Zakon o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji.
Zakon o materijalnoj potpori obitelji s djecom odnosi se na njegovo usklađivanje s federalnim zakonom koji treba stupiti na snagu 8. listopada ove godine, a riječ je o primanjima nezaposlenih porodilja i jednokratne pomoći za opremanje novorođenčadi, dječjeg dodatka i određenih drugih prava, s tim da se sredstva za ostvarivanje prava na dječji dodatak osiguravaju u proračunu Federacije, a sredstva za ostvarivanje prava na novčanu pomoć nezaposlenoj porodilji u proračunu županija.
– Nezaposlene porodilje koje su dosad imale naknadu od 400 maraka i primale je šest mjeseci, sada će tu naknadu dobivati dvanaest mjeseci. Također, naknada će se isplaćivati po djetetu, tako da postoji i dvostruka naknada ako su primjerice rođene dvojke – objasnio je zamjenik predsjedavajućeg Skupštine HNK-a Tomislav Martinović.
Po podacima iz ranijih godina, oko 1.200 majki-porodilja ostvarit će ovo pravo. Važna izmjena koju sadržava ovaj zakon odnosi se i na ukidanje imovinskog cenzusa koji više neće biti uvjet za ostvarivanje prava, nego će pravo na naknadu ostvariti svaka majka-porodilja koja je u Službi za zapošljavanje HNK-a evidentirana kao nezaposlena.
Po riječima predsjedavajućeg Skupštine HNK-a Šerifa Špage, to je 55 posto od najniže plaće, ali odlukom Vlade će se svake godine, u odnosu na stanje u proračunu, ta primanja mijenjati, odnosno povećavati. Status uposlenih porodilja i dalje ostaje isti, tj. primaju naknadu 12 mjeseci s tim da županijski proračun to refundira u iznosu od 40 posto od onoga što im daju poslodavci.
– Zakon o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji predviđa usklađivanje sa Zakonom o državnoj službi FBiH i Zakonom o organizaciji uprave u HNK-u. Navedenim članovima Zakona, koji se ovim izmjenama brišu, propisano je da se županijski inspektori imenuju na četiri godine, što je suprotno odredbama Zakona o državnoj službi i Zakona o organizaciji uprave u HNK-a – rekao je Špago.
Govoreći o radu kantonalne Skupštine u dosadašnjem mandatu, Martinović je kazao kako postoji određeni deficit po usvojenim zakonima, ali da to nije krivnja Skupštine.
– Očekujem da će zastupnici u novom sazivu skupštine zauzeti puno dinamičniji poziciju i uistinu se ponašati kao parlament u svakom smislu te riječi, i kada je u pitanju donošenje zakona, ali i ustavna kontrola izvršne vlasti – rekao je Martinović.
Zastupnik u Skupštini HNK-a Aner Žuljević (SDP BiH), ocjenjujući rad Skupštine u dosadašnjom mandatu, zaključio je kako postoji ogroman prostor za napredak.
– Kad pogledate protekli rad Skupštine i rad Vlade imate praktično samo pet zakona koji su upućeni u skupštinsku proceduru, a koji se najvećim dijelom odnose na izmjene i dopune, te da je Skupština imala ukupno 19 sjednica, onda se vidi da postoji ogroman prostor za napredak – ustvrdio je Žuljević.
Zaključio je kako sadašnja Vlada u proteklih osam godina nije uradila nijednu ozbiljnu reformu, posebno napominjući reforme u zdravstvu, obrazovanju i pravosuđu.
