Pročistač otpadnih voda u Mostaru dobio je upotrebnu dozvolu. Iako je time projekat završen, te pročistač radi punim kapacitetom, tek 40 posto domaćinstava priključeno je na glavnu kolektorsku mrežu. Širenje sekundarne kanalizacione mreže prigradskih naselja moglo bi potrajati, ali problem, također, stvara i otpadni mulj, za koji ne postoji mjesto za adekvatno zbrinjavanje.
Postrojenje prerade otpadnih voda u Mostaru projektirano je za 100.000 ekvivalentnih stanovnika, čime planirani dnevni dotok iznosi 28.000 metara kubnih. S obzirom na to da je tek 40% domaćinstava priključeno na ovaj sistem, zbog smanjenog dotoka otpadne vode u funkciji je samo linija pročišćavanja te dio linije predviđene za mulj, dok digestor i linija plina nisu u pogonu.
“Kako bismo to riješili i kako bismo pustili kompletnu liniju mulja u funkciju, potrebno je povećati organsko opterećenje na ulazu i dotok otpadne vode, tj. kanalizacije. Idući naš zadatak je razviti sekundarnu kanalizacijsku mrežu i u što većem broju spojiti broj korisnika na glavne kolektore”, objašnjava za FTV Ivan Bebek, rukovodilac postrojenja za preradu otpadnih voda u Mostaru.
“Grad Mostar, po mojim saznanjima, ušao je u Vacan2 projekat i odobrena su određena donatorska sredstva za projektiranje proširenja sekundarne kanalizacijske mreže”, navodi za FTV direktor JP vodovod Mostar Anton Vidačak.
Spajanje korisnika u mrežu glavnih kolektora iziskivat će kontinuiran rad u dužem periodu. Dobra vijest je da je upotrebna dozvola za pročistač dočekala svjetlo dana, čime se garantuje da je postrojenje izgrađeno u skladu sa pravilima struke i zakona te da je spremno za rad kako u tehničkom tako i u sigurnosnom aspektu.
“Riješeni su svi sporovi koji su bili u prošlosti, nekad ne toliko vezani za Grad Mostar, međutim, oni su tako komunicirani da je bilo izvjesnih problema i ne sporim, ali zadovoljstvo mi je javiti da je taj projekt konačno završen i da pročistač radi u punom kapacitetu”, istakao je gradonačelnik Mostara Mario Kordić.
Jedan od najvećih problema predstavlja mulj kao produkt pročišćavanja otpadnih voda, budući da zbog već postojećih problema Deponije Uborak, ne postoji adekvatno mjesto za odlaganje. Raspisivanje tendera za odvoz mulja u Austriju i Mađarsku nudi samo kratkoročno i skupo rješenje.
“Prisiljeni smo taj mulj odlagati u krugu postrojenja gdje su nam kapaciteti uvelike ograničeni. Potrebno je što prije pronaći adekvatan i ekološki održiv način zbrinjavanja tog mulja, i tu smo na pragu nekog rješenja”, dodaje Bebek.
Redovna istraživanja, navode iz postrojenja, dokazuju kako pročišćivač otpadnih voda obavlja ključnu funkciju, a to je da se efektima prečišćavanja na 95% prerađena voda ulijeva u Neretvu prema svim propisima i ekološki prihvatljivim granicama, prenio je portal federalna.ba.