Kineski predsjednik Xi Jinping trebao bi na 20. kongresu Kineske komunističke partije, koji počinje u nedjelju, dobiti povijesni treći mandat na čelu zemlje. Bude li sve išlo po planu, 69-godišnji čelnik bit će do kraja kongresa, koji se održava jednom u pet godina, potvrđen na dužnosti glavnog tajnika stranke i učvrstit će svoju poziciju najmoćnijeg kineskog vođe nakon Mao Zedonga.
Gotovo 2300 delegata iz svih kineskih pokrajina okupit će se u nedjelju u veličanstvenoj Velikoj dvorani naroda na pekinškom Trgu Tiananmenu oko kojeg su jako pojačane mjere sigurnosti. Kongres će se održati uz stroge zdravstvene mjere jer Xi i dalje insistira na provedbi politike nulte stope tolerancije prema koronavirusu. Na kongresu koji će se većinom odvijati iza zatvorenih vrata sudionici će izabrati oko 200 članova Centralnog komiteta stranke, koji zatim bira 25 članova Politbiroa i svemoćni Stalni odbor, najviše tijelo vlasti u zemlji.
– No zapravo sve je unaprijed usuglašeno jer se kongres ne održava dok se sve frakcije ne dogovore, rekao je sinolog Jean-Philippe Beja.
Kritičari ističu da je Xi zadnjih godina također eliminirao sve potencijalne političke suparnike, osobito kroz svoju dugogodišnju borbu protiv korupcije.
Xi će u govoru prvoga dana kongresa iznijeti ocjenu prethodnog mandata te zacrtati put za idućih pet godina i za stranku i za zemlju. Xi je na kongresu 2017. obećao novu eru socijalizma s kineskim licem i kazao da će Peking surađivati sa svijetom.
– Otvorenost donosi napredak, a samoizolacija zaostajanje, rekao je.
Kina neće zatvoriti vrata svijetu; postat ćemo sve otvoreniji.
Dogodilo se suprotno
No pet godina kasnije Kina čini upravo suprotno. Dok se ostatak svijeta postupno vraća prijepandemijskom načinu života, Peking strogo provodi politiku nulte stope tolerancije prema covidu-19 s ograničenjima putovanja, obveznim karantenama i opetovanim zaključavanjima. Ta strategija izaziva velike probleme građanima, a prestrašila je i poslovnu zajednicu jer je gospodarski rast zastao.
Kineska politika nulte stope tolerancije prema covidu obeshrabruje nužno potrebne investicije. Mladi Kinezi najviše trpe u ekonomskom i društvenom smislu, rekao je Yu Jie iz think tanka Chatham House, zadužen za azijsko-pacifički program. Kineski odnosi s SAD-om također su se u zadnjih pet godina pokvarili, a Xijeva asertivnija vanjska politika izaziva zabrinutost od Indije do Australije i Kanade. Zapadne zemlje negativno reagiraju na sve agresivniju retoriku protiv Tajvana, koji Peking smatra svojim teritorijem i tvrdi da ga ima pravo zauzeti silom bude li potrebno.
Optužuju također Kinu za raširena kršenja ljudskih prava, osobito u zapadnoj regiji Xinjiangu. Treći mandat predsjednika Xija loš je znak za ljudska prava u Kini i svijetu, rekao je Yaqiu Wang, viši stručnjak za Kinu pri organizaciji Human Rights Watch.
Doživotno?
Kineska komunistička partija ima 96,7 milijuna članova i jedna je od najvećih političkih organizacija na svijetu, ali njezin način funkcioniranja velikim dijelom nije transparentan. Promatrači mogu samo nagađati o budućem sastavu Stalnog odbora. Dosad su članovi Politbiroa nakon dva mandata išli u mirovnu, ali kako je Xi svojim trećim mandatom promijenio tu politiku, to se može odraziti i na druge. Izbor ljudi koji će okruživati Xija bit će ključan, rekao je Steve Tsang, direktor Kineskog instituta Škole za orijentalne i afričke studije na Sveučilištu u Londonu.
– Mislim da će Xi paziti da pošalje jasnu poruku da nitko uzdignut u Stalni odbor Politbiroa neće biti nasljednik na 21. kongresu, rekao je.
Sastav Politbiroa bit će poznat dan nakon završetka skupa.
Ako, kao što se očekuje, Xi Jinping ostane glavni tajnik, bit će potvrđen za predsjednika države na još jedan mandat na godišnjem sastanku kineskog Nacionalnog narodnog kongresa u ožujku. Premda će 20. kongres stranke jamčiti samo još jedan petogodišnji mandat, mnogi misle da će on ostati na vlasti puno dulje.
– Ali s obzirom na promoviranje ‘Misli Xi Jipinga’ (odnosno njegove politike), obnovu kulta ličnosti i važnost njegove moći u srcu stranačkog vodstva, to upućuje na to da je riječ o nekome tko će ostati na vlasti dugo vremena, možda doživotno, rekao je politolog Jean-Pierre Cabestan.
