Kubanska raketna kriza već je 60 godina zastrašujuća lekcija koliko je svijet bio blizu nuklearnom ratu i kako je pametno političko vodstvo to spriječilo. S obzirom na to da ruski predsjednik Vladimir Putin prijeti nuklearnim oružjem u Ukrajini, prijetnja nuklearnog rata je ponovno aktualna, ali ovaj put stručnjaci su manje sigurni kako je otkloniti.
Američki predsjednik Joe Biden upozorio je početkom listopada da svijetu prijeti nuklearno uništenje prvi put od 1962. godine, kazavši da se Putin „ne šali” da će upotrijebiti to razorno oružje jer ruska vojska „ozbiljno podbacuje” u Ukrajini. Biden je rekao da traži „izlaz” za Putina. No ništa ne upućuje na to da ga Putin želi.
„Mislim da bi ova situacija, kao nijedna od 1962. naovamo, mogla eskalirati do upotrebe nuklearnog oružja”, rekao je George Perkovich, potpredsjednik za studije Carnegijeve zaklade za međunarodni mir.
„Radim u ovom području 40 godina i ovo je krajnje izazovno jer imate državu s nuklearnim oružjem, Rusiju, čiji vođa ovu situaciju smatra egzistencijalnom”.
Za razliku od 1962., svijet je suočen s nizom nuklearnih kriznih žarišta, od naznaka da se Sjeverna Koreja priprema za drugi atomski test do napetosti između Indije i Pakistana koje i dalje tinjaju i Irana koji ubrzava svoj nuklearni program. No Ukrajina predstavlja jedinstvenu opasnost jer su suprotstavljene dvije najveće nuklearne sile na svijetu. Očekuje se da će Rusija napasti taktičkim oružjem, ciljajući bojišnicu, a ne drugi kontinent, ali sam Biden je upozorio da je teško „ne završiti armagedonom” jednom kada se upotrijebi nuklearno oružje.
Putin, koji dovodi u pitanje povijesni legitimitet Ukrajine, proglasio je aneksiju četiriju ukrajinskih regija i sugerirao da bi ga napad na anektirani „ruski” teritorij ili izravna zapadna intervencija mogli prisiliti da upotrijebi nuklearno oružje.
Veliki ulozi?
Okrutni rat koji traje već osam mjeseci bitno je drukčiji od kubanske krize, gdje je riječ bila o tome kako spriječili otvoreni sukob zbog otkrića sovjetskog nuklearnog oružja na otoku. Američki predsjednik John F. Kennedy rekao je u jednom snimljenom govoru da su europski saveznici mislili da se Washington „bezumno” fiksira na Kubu, otok udaljen nekih 140 kilometara od Floride s dugom povijesti američke intervencije.
„Ukrajina je bitno važnija američkim saveznicima nego što je to bila Kuba”, rekao je Marc Selverstone, povjesničar hladnog rata na Sveučilištu u Virginiji.
„Izgleda da Putin želi prekrojiti granice Europe i to je Europljanima zastrašujuće”.
Motivi sovjetskog vođe Nikite Hruščova, premda široki, bili su manje rigidni od Putinovih. Moskva je tada jednim dijelom željela smanjiti razliku s Amerikom u projektilima i ostvariti prednost u vezi podijeljenog Berlina. Politički ulozi tada su za Kennedyja bili visoki. Bio u neugodnoj situaciji zbog propale invazije CIA-e u Zaljevu svinja godinu dana prije kojom se željelo svrgnuti s vlasti komunističkog revolucionara Fidela Castra i čekali su ga kongresni izbori.
No Kennedy je odbio savjete da se izvedu zračni napadi i uveo je pomorsku „karantenu” za daljnje sovjetske pošiljke, izbjegavajući riječ blokada, što bi bio ratni čin. Moskva se povukla nakon što je obećao da neće napasti Kubu i da će tiho povući američke nuklearne projektile iz Turske.
„Kennedyju je najvažnije bilo smanjiti izglede za nuklearni sukob”, rekao je Selverstone.
„Ne znam je li to sada Vladimiru Putinu prvo na umu. Čini se zapravo da podiže uloge”.
Crvene linije
I 1962. i sada nuklearne sile bile su suočene s problemima koje su kreirali saveznici na terenu. Dok su Hruščov i Kennedy razmjenjivali poruke, 27. listopada 1962. američki špijunski zrakoplov U-2 oboren je nad Kubom, a pilot je poginuo. Kennedy je ignorirao pozive za odmazdom, pretpostavivši – ispravno kako su pokazali povijesni arhivi – da su zapovijed da se otvori vatra izdali Kubanci, a ne Sovjeti.
U Ukrajini, predsjednik Volodimir Zelenskij obećava da će osloboditi sva područja koja je okupirala Rusija. SAD je poslao Ukrajini oružja vrijednog milijarde dolara, ali među njima nisu projektili koji bi mogli gađati Rusiju jer Biden ne želi riskirati „Treći svjetski rat”.
„I Zelenskij i Putin zauzeli su maksimalističke pozicije, podižući crvene linije, dok su ih 1962. Kennedy i Hruščov spuštali”, rekao je Selverstone.
Perkovich je rekao da je Biden, za kojeg je radio dok je bio senator, u krizi smiren i upućen u povijest kao bilo koji drugi američki predsjednik. No rekao je i da je 2022. drukčije doba. Godine 1962. Rusija je pristala da Kennedyjev pristanak da povuče američke projektile iz Turske ostane tajan, vodeći računa o političkim rizicima za predsjednika.
„Mnoge krize u povijesti rješavaju se tajnom diplomacijom”, rekao je.
„Možete li zamisliti da sada, u ovom medijskom dobu, s ‘open-source’ obavještajnim podacima i društvenim medijima, dogovor ostane tajan?”.
