Bosna i Hercegovina je jedina bivša jugoslovenska republika koja još uvijek nije riješila pitanje državne imovine. Državne i entitetske vlasti moraju raditi na rješavanju ovog pitanja, kako bi BiH napredovala na svom putu ka Evropskoj uniji, izjavio je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit.
Istakao je kako se državna imovina već 17 godina nalazi pod zabranom korištenja, te da se političari konačno moraju pokrenuti i raditi svoj posao u okviru državnih institucija. Pozvao je državne parlamentarce da pod hitno usvoje zakon o državnoj imovini. Šmit se javnosti obratio uoči protesta koji su zakazani za 17.00 časova ispred zgrade OHR-a u Sarajevu, a koji je organizovala neformalna grupa građana, tražeći povlačenje odluke o najnovijim izmjenama izbornog zakona.
Visoki predstavnik je istakao da je ta odluka morala biti donesena, te da je nezadovoljan što je morao nametnuti određene izmjene. Kako je rekao, bolje bi bilo da su se domaći političari sami dogovorili oko rješavanja određenih pitanja.
“Nije bilo spremnosti ni da se dogovore oko prvog koraka, finansiranja izbora. Morao sam intervenisati kako bi građanima omogućio da izađu na izbore 2. oktobra”, rekao je Šmit, dodavši kako je dužan omogućiti da ljudska i građanska prava budu zagarantovana svim bh. građanima.
Poručio je da svi građani BiH zaslužuju da se suprostave svim vrstama diskriminacije.
“Svi imaju ista prava i nastojaću da se pobrinem da to bude i osigurano”, naglasio je Šmit, dodavši da političari ne treba samo da se žale, nego da rade.
Čestitao je svim političkim akterima koji su ochristisvojili mandate na svim nivoima vlasti.
“Poručio bih im da iskoriste četiri godine pametno, za dobrobit svih ljudi u BiH”, istakao je.
Izrazio je zabrinutost zbog neprihvaćanja rezultata od strane određenih političkih aktera, te zbog napada na pojedine članove Centralne izborne komisije.
“Diskreciono pravo CIK-a je da istraži slučajeve ukoliko postoji sumnja u određene izborne nepravilnosti. Ne bi trebalo biti nikakvih prijetnji niti uvreda usmjerenih prema članovima CIK-a”, rekao je Šmit, te dodao da bi tužilaštva i sudovi trebalo da istraže prijave određenih izbornih nepravilnosti.