Dva od pet glasača u SAD-u kažu da su zabrinuti zbog prijetnji nasiljem ili zastrašivanjem birača na biračkim mjestima tijekom izbora u zemlji, prema novoj anketi Reuters/Ipsos. Do sada nije zabilježeno nikakvo nasilje ni u jednom centru za rano glasanje ili mjestima za predaju glasačkih listića uoči izbora 8. novembra.
No dužnosnici u Arizoni, ključnoj državi, već su zatražili od savezne vlade da istraži slučaj mogućeg zastrašivanja glasača, nakon što su ljudi koji glasaju upadljivo snimljeni i praćeni. U službenoj pritužbi navedeno je da su samozvani promatrači glasače nazivali “mazgama”, što je referenca na teoriju zavjere koju su popularizirali pristaše lažne tvrdnje bivšeg predsjednika Donalda Trumpa da je njegov poraz 2020. bio rezultat raširene prevare.
Anketa Reuters/Ipsos, dovršena u ponedjeljak, također je pokazala da dvije trećine registriranih birača strahuje da će ekstremisti nakon izbora provoditi djela nasilja ako nisu zadovoljni ishodom. Nalazi ilustriraju ono što su neki promatrači rekli kao sve veći dokaz nedostatka povjerenja u demokratske institucije nacije, nakon desetljeća produbljivanja stranačkih podjela.
Kathy Boockvar, bivša visoka dužnosniaca za izbore u Pennsylvaniji, rekla je da su strahovi od zastrašivanja glasača i nasilja u suprotnosti s američkom tradicijom.
“Naša se zemlja temelji na demokraciji. Trebali bismo biti uzbuđeni zbog dana izbora”, rekla je Boockvar, članica dvostranačkog Odbora za sigurne i sigurne izbore.
Nepovjerenje između dva američka politička tabora raslo je tijekom posljednjih pola stoljeća, s dvostranačkim zakonodavstvom koje postaje sve rjeđe i sve većim udjelom roditelja koji kažu da bi bili nezadovoljni da se njihovo dijete uda za nekoga iz druge političke stranke.
Među registriranim biračima koje je anketirao Reuters/Ipsos, 43% bilo je zabrinuto zbog prijetnji nasiljem ili zastrašivanja birača tijekom osobnog glasovanja. Strah je bio izraženiji među demokratskim glasačima, od kojih je 51% reklo da su zabrinuti zbog nasilja, iako još uvijek značajan udio republikanaca – 38% – gaji istu zabrinutost.
Otprilike petina birača – uključujući jednog od 10 demokrata i jednog od četiri republikanca – rekli su da nisu uvjereni da će njihovi glasački listići biti točno prebrojani.
Podstaknuti njegovim lažnim tvrdnjama o prevari, tisuće Trumpovih pristaša upalo je u Kapitol 6. januara 2021.
Dok zagovornici prava birača optužuju krajnje desničarske skupine koje vjeruju tim tvrdnjama da šalju promatrače birališta kako bi zastrašili manjinske birače koji su povezani s Demokratskom strankom, američki konzervativni mediji naglašavaju lijevo orijentirano nasilje, često povezujući demokrate s nemirima izazvanim ubistvom Georgea Floyda 2020. crnca, od strane bijelog policajca u Minneapolisu.
Otprilike dvije trećine registriranih glasača – 67% – reklo je da su zabrinuti da će ekstremisti počiniti nasilje nakon izbora, uključujući oko tri od četiri registrirana demokrata i tri od pet registriranih republikanaca. Više od 10 milijuna ljudi već je glasalo na izborima koji će oblikovati ostatak mandata demokratskog predsjednika Joea Bidena. Republikanska kontrola nad bilo kojim domom Kongresa bi učinkovito torpedirala Bidenovu agendu.
Otprilike dvije trećine republikanaca i jedna trećina demokrata smatra da je izborna prijevara raširen problem, pokazalo je istraživanje Reutersa/Ipsosa. Dvije trećine republikanaca smatra da su predsjednički izbori 2020. ukradeni od Trumpa. Trumpove tvrdnje o prijevari odbacili su deseci američkih sudova, državnih tijela i više članova njegove administracije. Unatoč tome, naišli su na široku prihvaćenost, pomažući potaknuti kućnu industriju alata za promatranje izbora.
Jedna softverska aplikacija koju snažno promoviraju medijske organizacije krajnje desnice korisnicima omogućuje pregled karte prijavljenih problema na biračkim mjestima i abnormalnosti u prebrojavanju glasova. Konzervativni aktivisti uspostavili su telefonsku liniju za prikupljanje sličnih prijava.
Internetska anketa Reuters/Ipsos prikupila je odgovore 4413 odraslih Amerikanaca diljem zemlje i imala je interval vjerodostojnosti, mjeru preciznosti, između 2 i 5 postotnih bodova.
(Reuters)