Pobjeda ljevičara Luiza Inacija Lule da Silve na predsjedničkim izborima u Brazilu pokazuje da je Južna Amerika nanovo skrenula ulijevo jer su nedavno isti rezultat ostvarili kandidati ljevice u Kolumbiji i Čileu, a analitičari procjenjuju da je na djelu promjena smjera u politici pod pritiskom krize. Slična je tendencija i na širem prostoru poznatom kao Latinska Amerika pa sada od Meksika na sjeveru do Argentine na jugu zemljama upravljaju političari s ljevice, izvještava Hina.
“Ta politička promjena je očekivana. Ona je rezultat nezadovoljstva”, kazao je bolivijski politolog Maio Torrico za španjolsku televiziju TVE.
Dramatične slike prenapučenih bolnica, beživotnih tijela, te nepregledni redovi bolesnika koji čekaju kisik ostali su urezani u sjećanje ljudi. Zdravstvenu krizu, uzrokovana pandemijom koronavirusa, naslijedila je gospodarska kriza. Građani osjećaju porast cijena u svim zemljama.
“Ljudi sada kažnjavaju postojeće vlade. Ne znam jesu li birači općenito skloniji ljevici, no čini mi se da su bjesniji na postojeće vlade nego ranije”, kaže Erika Rodriguez sa sveučilišta Complutense u Madridu.
Lula da Silva osvojio je 50,9 posto glasova, a dosadašnji desničarski predsjednik Jair Bolsonaro 49,1 posto. Promjene na vlasti prethodno su uslijedile u Argentini, Peruu, Čileu i Kolumbiji. Ljetos je Gustavo Petro postao prvi predsjednik s ljevice u Kolumbiji. Nekoliko mjeseci ranije, u prosincu 2021., Gabriel Borić je postao predsjednikom Čilea. On je “najljeviji” predsjednik te zemlje u gotovo pet desetljeća, a s 36 godina i najmlađi. U Peruu je učitelj i sindikalni vođa Pedro Castillo pobijedio u lipnju 2021. s minimalnom prednošću nad desnom kandidatkinjom Keikom Fujimori. U Argentini se prije tri godine peronizam (politički pokret utemeljen na idejama i naslijeđu argentinskog vladara Juana Peróna op.a.) vratio na vlast dolaskom Alberta Fernandeza.
“Ovo jako sliči na ‘rozu plimu’ s početka 2000. godine kada je ljevica diljem Latinske Amerike preuzimala vlast”, kaže Vicente Palacio, analitičar think-tanka Fundacion Alternativas. Tada su na vlasti bili čelnici poput Huga Chaveza u Venezueli, Eve Moralesa u Boliviji i samog Lule da Silve, koji se sada vratio na vlast u Brazilu.
“U ovim dvama valovima isti su socijalni zahtjevi stanovnika. No sada je drugačiji ciklus od tadašnjeg. Mnoge ove lijeve vlasti nemaju apsolutnu većinu, u zemljama je podjela u parlamentima i jaka opozicija”, smatra Palacio.
“Također je i gospodarska situacija drugačija. Tada je bila ekspanzija izvoza sirovina, poput nafte i plina u Kinu, čime se poticao gospodarski rast i razvoj”, dodaje.
Palacio napominje da su nejednakosti i dalje izražene diljem Latinske Amerike. Ljevica sada nije na vlasti u samo tri zemlje Južne Amerike: Ekvadoru, Urugvaju i Paragvaju. Slična tendencija mogla bi se preliti na širi prostor Latinske Amerike.
“Latinska Amerika se okreće ljevici jer je dosad na vlasti bila desnica. Ovo je promjena ciklusa”, napominje Soraia Vieira, profesorica na Sveučilištu Fluminense u Rio de Janeiru.
“Kada je gospodarstvo dobro, kada se vide razvoj i napredak, vlast se održava. A kada to nije tako, narod ju odbacuje i mijenja”, zaključuje.
