Vozači u BiH po pitanju neplaćenih kazni za prometne prekršaje duguju 80,8 milijuna KM, a apsolutni rekorder je jedan Sarajlija s nevjerojatnih 267.643 KM duga. Istovremeno, građani koji upravljaju motornim vozilom u ovom trenutku imaju neplaćenih više od pola milijuna prekršajnih naloga.
Koliko su vozači “savjesni”, pokazuje najsvježiji primjer iz Brčkog. Naime, policija u ovom gradu prije nekoliko dana zaustavila je osobu kod koje je utvrđeno nepoštovanje više prometnih pravila, uključujući i to da je čak osam godina vozila bez vozačke dozvole.
“Četvrtog studenog 2022. godine u 22.40 policijski službenici Policije Brčko distrikta BiH su tijekom redovnih poslova i zadataka u naselju Prutače zaustavili vozača motornog vozila marke Passat, inicijala E.K., rođen 1979. godine, nastanjen u Brčkom, i utvrdili da ne posjeduje vozačku dozvolu, a nakon izvršene provjere je utvrđeno da je ista istekla 2014. godine, te je poništena”, naveli su iz brčanske Policije.
Da stvar po ovog Brčaka bude gora, samo po osnovi neplaćenih kazni za vožnju on duguje skoro 7.000 KM.
“Provjerom u službenom registru novčanih kazni utvrđeno je da je navedena osoba višestruki povratnik u vršenju prekršaja iz oblasti prometa, te da po osnovi neplaćenih kazni ima dugovanje u iznosu od 6.976 KM. Zbog osnova sumnje da će navedena osoba nastaviti s vršenjem prekršaja, privremeno mu je oduzeto motorno vozilo i pohranjeno u depozit Policije Brčko distrikta BiH. Protiv navedene osobe će Osnovnom sudu Brčko distrikta BiH biti podnesen zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka”, priopćeno je iz Policije distrikta.
Iako treba platiti 7.000 KM, vozač iz Brčkog daleko je od vodeće petorke kada su u pitanju ukupna dugovanja za prometne prekršaje. Uz spomenutog rekordera iz Sarajeva, pet najvećih dužnika koji sjede za volanom u BiH duguje 570.000 KM.
“Na prvom mjestu je vozač iz Sarajeva (općina Stari Grad) koji duguje 267.643 KM. Slijede vozači iz Maglaja i Hadžića s dugom od 82.973 KM, odnosno 75.009 KM. Na četvrtom mjestu je vozač iz Brčkog koji treba platiti 73.840 KM, a na petom osoba iz Gradačca sa 67.911 KM”, rečeno je za Nezavisne novine iz Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDEEA).
Prema istim podacima, ukupan dug vozača za prometne prekršaje u BiH iznosi 80.815.865 KM, dok je broj neplaćenih naloga 510.399 (najviše ih se odnosi na prekoračenje brzine, neposjedovanje vozačke dozvole, upravljanje vozilom prije stjecanja vozačke dozvole, neposjedovanje adekvatne opreme, te upravljanje vozilom koje nije registrirano).
Nikola Ćopić, inženjer za sigurnost prometa i član Koordinacijske grupe za sigurnost prometa, ističe za Nezavisne da su podaci potpuno poražavajući i da je sasvim očigledno da vozači znaju pronaći pravne praznine koje im omogućavaju da upravljaju vozilom usprkos enormnim kaznama.
“Sav teret ide na nesavjesne vozače koji prave kumulativne prekršaje, a gdje ne dolazi do izvršenja. Ali tu postoji ono preuzimanje prekršaja, jer imate slučajeve da ti vozači koji duguju tisuće maraka za kazne nemaju nikakve imovine na svoje ime. Oni obično voze automobile koji nisu registrirani na njihovo ime. Problem su ti ljudi koji preuzimaju prekršaje na sebe i tako stječu određenu imovinsku korist. Kako ti ljudi voze, zašto nisu privedeni ili procesuirani, to je više pitanje za pravosuđe”, naglašava Ćorić.
Smatra i da postojeće kazne nisu dovoljno rigorozne, jer je očigledno da vozači teško odustaju od činjenja istih prekršaja.
“Ja znam da je za pola ove godine izdano preko 200.000 prekršajnih naloga, a nije naplaćeno sigurno 50 posto. Mislim da sam dovoljno rekao”, navodi Ćorić, koji kaže da mjera oduzimanja vozila od nesavjesnih vozača svakako jest dobra, ali da je potrebno učiniti mnogo više na ovom polju.
Najčešće kazne ove godine:
Vozač koji se vozilom na putu kreće brzinom koja je od 10 km/h do 20 km/h veća od dozvoljene brzine;
Vozač koji nema kod sebe odgovarajuću važeću vozačku dozvolu ili je ne pokaže na zahtjev ovlaštene osobe;
Vozač koji u prometu na cesti upravlja motornim vozilom prije stjecanja prava na upravljanje motornim vozilom.