Švedska vlada nastavlja zatvarati islamske obrazovne institucije. Tvrde da to rade zbog dva razloga. Kao prvo, dio takvih institucija doživljavaju kao mjesta gdje mladi dolaze u doticaj s radikalnim ideologijama koje štete švedskom društvu. Kao drugi argument su naveli širu težnju da “zaustave privatizaciju” u obrazovanju.
Ranije ove godine, tadašnja ministrica obrazovanja Lena Axelsson Kjellblum izjavila je na konferenciji za novinare da je njezina vlada predstavila nacrt zakona čiji je cilj “zabraniti osnivanje takozvanih neovisnih vjerskih škola”. Prema zakonu se sprječava daljnje širenje religijskih škola tako da postojeće ne smiju povećavati broj učenika, a od 2024. ne bi se smjele otvarati niti nove podružnice.
No, unatoč tome što je u zakonu riječ o svim religijskim školama, do sada su samo islamske škole bile na meti zakona, što je izazvalo negodovanje muslimanskih organizacija, istraživača i škola, tvrdeći da odluka o zatvaranju islamskih škola nije bila utemeljena na lošim akademskim rezultatima ili drugim nedostacima u nastavi, već takva zatvaranja imaju politički i protuislamski motiv. Ravnatelji tih škola tvrde da njihovi učenici često ostvaruju najbolje rezultate na natjecanjima u zemlji.
Mohamed Amin Kharraki, voditelj neovisne muslimanske škole Framstegsskolan u predgrađu Ragsved u Stockholmu, rekao je za tursku agenciju AA da se oko 20 škola koje se klasificiraju kao islamske ili one koje su u vlasništvu muslimana zatvaraju, a jedine tri preostale vode tužbu protiv vlade. Prošlog svibnja državni školski inspektorat objavio je da zatvara Framstegsskolan. Međutim, školi je odobrena žalba na upravnom sudu.
Odluka švedskog inspektorata o zatvaranju škole temeljila se na izvješću švedske sigurnosne službe SAPO o grupi Muslimansko bratstvo. Tvrde da ta i neke druge organizacije često imaju tajne planove i terorističke ideje i da u ostvarivanju svojih težnji koriste i obrazovne institucije. Zatvoren je i dio islamskih vrtića zbog tvrdnji SAPO-a da su djeca u opasnosti od radikalizacije.
Emir Poljarević, profesor sociologije religije na sveučilištu u Uppsali za turski AA kaže:
“To dodatno pokazuje da imamo društvenu klimu u kojoj se muslimani egzotiziraju i prikazuju sumnjivim.
Sead Busuladžić, član odbora političke stranke Nyans, rekao je za AA da zatvaranje škola nema veze s obrazovanjem, već se događa zbog političke protumuslimanske klime. Istaknuo je kako su desničarske stranke koje su trenutno na vlasti izričito rekle da nemaju ništa protiv kršćanskih, židovskih ili drugih škola. Političari, po njegovim riječima, normaliziraju islamofobiju i otežavaju život manjinama. Busuladžić je objasnio da su socijaldemokrati u početku pokretali ovu temu, jer su oni “protiv svih privatnih škola” i zalažu se da država treba voditi sve obrazovne ustanove. U praksi, međutim, samo su islamske škole bile na udaru.