Protesti protiv politike nultog covida i ograničavanja slobode održani za vikend u više od desetak gradova u Kini gdje je izražavanje nezadovoljstva na ovakav način rijetka pojava, zahvatili su i kinesku dijasporu u svijetu. Bdijenja i manji protesti održani su u Europi, Aziji, Sjevernoj Americi, Australiji, pa tako i u gradovima kao što su London, Pariz, Tokio, Sydney u organizaciji kineskih disidenata i studenata. Takva okupljanja privukla su desetke ljudi, a negdje je broj sudionika premašio i stotinu, piše Reuters.
Okidač za prosvjede u samoj Kini bio je požar u pokrajini Xinjiang prošli tjedan s 10 poginulih ljudi zarobljenih u vlastitim stanovima jer nisu mogli izaći zbog strogog lockdowna. Gradski dužnosnici međutim, odbacuju takve optužbe. Otkako je predsjednik Xi Jinping došao na vlast prije deset godina, vlasti pojačano suzbijaju svaki izraz nezadovoljstva, jačaju kontrolu nad civilnim društvom, medijima i internetom.
No najstrože mjere nulte stope zaraženih kakvu provode kineske zdravstvene vlasti nametanjem karantene cijelim četvrtima i gradovima postale su okidač za izražavanje ljutnje. Stroga politika zatvaranja u pandemiji razlog je što Kina ima daleko manje žrtava covida-19 nego druge države u svijetu, ali stanovništvo smatra da je cijena previsoka jer su milijuni zatvoreni što šteti gospodarstvu druge najveće ekonomije svijeta. Kinezi u inozemstvu smatraju da je sada na njima da iskažu nezadovoljstvo u ime prijatelja i obitelji koji žive u domovini.
“Kada vidim koliko kineskih građana i studenata izlazi na ulice, čini mi se da su učinili mnogo više nego mi”, kaže Chiang Seeta, jedan od organizatora skupa u Parizu koji je u nedjelju privukao oko 200 ljudi.
“Sada im iskazujemo podršku iz inozemstva”, kaže Chiang.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova rekao je u ponedjeljak da Kina nema saznanja o protestima u inozemstvu kojima se traži ukidanje aktualne politike prema covidu. O tim okupljanjima u inozemstvu nisu izvijestili ni državni mediji. Neki prosvjednici ostavili su cvijeće i zapalili svijeće ispred centra Pompidou u Parizu za žrtve požara u Xinjiangu. Neki su okrivili predsjednika Xija Jinpinga i Komunističku partiju te traže njihov odlazak s vlasti.
Nepovjerenje prema Xiju naraslo je u javnosti otkako je disident izvjesio transparent na mostu u Pekingu uoči Kongresa KP Kine kritizirajući Xija jer se ne da s vlasti, ali i kinesku politiku lockdowna u pandemiji. Oko 90 ljudi okupilo se u nedjelju na lokaciji Shinjuku, jednoj od najprometnijih željezničkih stanica u Tokiju gdje je student iz Kine okrivio “kineski sustav”.
Na sveučilištu Columbia u New Yorku također se planira prosvjed kasnije u ponedjeljak. Studentica koja se predstavila kao Shawn rekla je da će sudionici izbjegavati osjetljiva pitanja kao što su neovisnost otoka Tajvana i masovno zatvaranje pripadnika manjinskih Ujgura u logore za preodgoj u pokrajini Xinjiang.
“Razgovarali smo s aktivistima iz Tajvana i Xinjianga… Suglasili smo se da je bolje suzdržati se od tih pitanja jer bi to moglo odvratiti mnoge ljude”, rekla je.