Europa će vjerojatno prebroditi ovu zimu bez redukcija plina unatoč smanjenoj opskrbi iz Rusije, ali čak ni navikavanje na hladnije domove i viši računi za grijanje možda neće biti dovoljni u godinama koje dolaze, smatraju analitičari.
„Kao u stakleniku, moram priznati… Zaista sam trošila puno plina”, rekla je Sofie de Rous koja je sve do ove godine grijala svoj dom na belgijskoj obali na ugodnih 21 stupnjeva Celzijevih.
No kao i milijuni drugih Europljana, ta 41-godišnja zaposlenica arhitektonske tvrtke morala je sniziti temperaturu na termostatu pošto su cijene energije skočile nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači ove godine. Postupno smanjenje dotoka ruskog plina u Europu izazvalo je trgovinski rat za LNG zbog čega su njegove cijene jako porasle. Premda su neke zemlje poput Francuske i Španjolske zamrznule cijene za potrošače, druge poput Belgije dopustile su da opskrbljivači više ili manje prenesu više troškove na svoje kupce.
„U početku sam se malo uspaničarila”, rekla je de Rous, kojoj je račun za plin za kuću od 90 metara četvornih u Oostduinkerkeu skočio s mjesečnih 120 eura na 330 eura.
Spustila je temperaturu na termostatu na 18 stupnjeva i planira postaviti prozore s dvostrukim staklima i solarnu ploču. Nebriga za potrošnju energije cijele jedne generacije Europljana naglo je prekinuta 2022. i svi sada paze na koliko im je stupnjeva postavljen termostat. Plina je prije bilo u izobilju i bio je jeftin, a sada ga je malo i skup je. Europska referentna veleprodajna cijena obično je malo fluktuirala, krećući se oko 20 eura po MWh. Ove godine skočila je na čak 300 eura da bi potom pala na oko 100.
„Ovo je najkaotičnije vrijeme koje sam doživio svih ovih godina”, rekao je AFP-u Graham Freedman, analitičar europskog tržišta plina pri energentskoj konzultantskoj kući Wood Mackenzie.
Velik pad u potrošnji
Rekordno visoke cijene energije prisilile su mnoge tvornice, osobito u njemačkom kemijskom sektoru koji jako ovisi o jeftinom ruskom plinu, da obustave proizvodnju. No europske nacije uspjele su napuniti skladišta plina i još nitko nije ostao bez njega.
„Ideja o Europi bez ruske energije do veljače je bila nemoguća”, rekao je Simone Tagliapietra, znanstvenik instituta Bruegel u Bruxellesu.
Topla jesen omogućila je mnogim potrošačima da odgode početak grijanja i pomogla Europi da u boljoj poziciji dočeka zimu. Europski potrošači i industrija smanjili su potrošnju oko 25 posto u listopadu u odnosu na isti mjesec u razdoblju od 2019. do 2021., po procjenama Bruegela. U Njemačkoj, gdje se polovica kućanstava grije na plin, podaci pokazuju da je potrošnja pala 20 do 35 posto ovisno o tjednu.
„To je puno više nego li je bilo tko očekivao”, rekao je Lion Hirth, profesor energetske politike na Hertie školi u Berlinu.
„A to je posve suprotno onome što su govorili proroci smaka svijeta – da ljudi jednostavno ne reagiraju, da se jednostavno nastave grijati, ne mijenjaju ponašanje i ne reagiraju na cijene”.
U roku od nekoliko mjeseci Rusija je izgubila svojeg glavnog kupca plina, Europu, koja je 2019. kupila 191 milijardi metara prostornih ruskog plina, a ove godine 90 milijardi. Wood Mackenzie prognozira da će isporuke plina iz Rusije iduće godine pasti na 38 milijardi prostornih metara. EU je uspio uvesti velike količine LNG-a, ali samo tako što je ponudio platiti više od južnoazijskih zemalja kao što su Pakistan i Indija. Te su zemlje zbog toga morale povećati svoju ovisnost o ugljenu, što ima negativne posljedice za globalnu borbu protiv klimatskih promjena.
Što će biti 2023.?
Sposobnost Europe da uvozi LNG ograničava manjak infrastrukture. Francuska i Španjolska imale su na početku rata u Ukrajini po nekoliko terminala za prihvat LNG tankera, a Njemačka nijedan. Premda se grade novi LNG terminali, iduće će se godine, suprotno od ove, Europa uglavnom morati snaći bez ruskog plina da bi napunila skladišta. To bi moglo izazvati još žešći trgovinski rat između europskih i azijskih nacija za plin.
„Ključni faktor zasigurno će biti kakvo će biti vrijeme ove zime”, rekla je Laura Page, analitičarka za plin pri analitičkoj tvrtki Kpleru.
„Bude li zima u Aziji i Europi hladna… ta će se bitka intenzivirati”.
Problem je u tome što su zalihe LNG-a ograničene.
„Nema dovoljno plina na svijetu u ovome trenutku da bi se nadoknadio gubitak opskrbe iz Rusije”, rekao je Freedman iz Wood Mackenzieja.
Novi LNG terminali neće proraditi prije 2025., što znači da će se Europljani morati naviknuti živjeti u domovima zagrijanima na samo 18 stupnjeva.