Prekomjerna tjelesna težina i pretilost u djetinjstvu ugrožavaju zdravlje i povezane su s mnogim nezaraznim bolestima, poput metaboličkih i kardiovaskularnih. Prema izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), jedno od troje djece školske dobi u evropskoj regiji ima prekomjernu težinu. Iako BiH nije uključena u istraživanje, pedijatrica iz Zenice primjećuje isti problem i među djecom u BiH.
Podaci prikupljeni u 33 države Evropske regije WHO
Regionalni ured za Evropu Svjetske zdravstvene organizacije je potkraj 2022. predstavio novi izvještaj „Inicijativa za nadzor pretilosti među djecom“, čiji su nalazi zasnovani na najnovijim podacima prikupljenim između 2018. i 2020. godine, u 33 evropske države. Ukupno, izmjereno je skoro 411.000 djece dobi između 6 i 9 godina.
Prema ovom izvještaju, ukupno, 29% djece uzrasta između 7–9 godina imaju prekomjernu težinu. U ovoj grupi, više je dječaka (31%) nego djevojčica (28%).
„Službeni rezultati ukazuju na to da još uvijek jedno od troje djece žive s prekomjernom težinom ili pretilošću. Moramo ubrzati naš angažman po ovom pitanju, kako bi se smanjile ove brojke,” izjavio je dr. Kremlin Wickramasinghe, vršilac dužnosti šefa Ureda za prevenciju i kontrolu nezaraznih bolesti pri Regionalnom uredu za Evropu WHO.
Pod hitno je potrebno usvojiti nove politike koje će nam pomoći da preokrenemo trendove pretilosti kod djece – posebno nakon pojave pandemije COVID-19, koja se smatra opasnim pokretačem prekomjerne težine i pretilosti.“ Prema izvještaju, i dalje postoje velike razlike među zemljama. Tako je, na primjer, procenat pretile djece u dobi izmedju 7 i 9 godina, 6% u Tadjikistanu, pa sve do 43 % na Kipru.
Bosna i Hercegovina nije bila uključena u istraživanje, ali postoje podaci za Srbiju, Hrvatsku, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Prevalencija prekomjerne težine kod djece ovog uzrasta je najveća u Hrvatskoj (35%), a nešto manja u Crnoj Gori i Srbiji (31%).
Pedijatri u BiH primjećuju povećanje slučajeva prekomjerne tjelesne težine
Prema istraživanju koje su 2016. proveli Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade i Ministarstvo zdravlja Kantona Sarajevo, 22,2% sarajevskih srednjoškolaca je pretilo. Rađeno je i istraživanje na učenicima u području Grada Mostara 2017. godine i pokazano kako čak 36,4% ima prekomjernu tjelesnu masu.
„Pretilost je postala toliko uobičajena da se u jednoj sredini, recimo , školskom razredu, dijete koje je normalne tjelesne težine i uhranjenosti – od strane vršnjaka ‘etiketira’ kao neuhranjeno jer ima ‘referentni sistem’ oko sebe u vidu pretile djece, koja su dominantna većina“, primjećuje pedijatrica Maja Karač iz Doma zdravlja Zenica
Ona dodaje kako prekomjerna težina povećava i rizik od poteškoća u spavanju i astme, hormonalnih poremećaja, naročito dijabetesa, i bolesti kardiovaskularnog sistema.
„Također, u dojenačkoj i predškolskoj dobi uočavam model ‘ponašanja’ da je jedino adekvatan apetit odraz zdravlja“, kazala je Karač.
Gojaznost je rezultat neravnoteže između unosa i potrošnje energije, a na nju imaju utjecaja i genetički i faktori spoljne sredine.
„Gojaznost prouzoročena hranom je najčešći uzrok gojaznosti u djetinjstvu i adolescenciji. Epidemija gojaznosti u svijetu pokazuje da se genetički uticaj nije mogao očitovati u više od jedne generacije, pa se može zaključiti da je to posljedica promjene načina života i ishrane globalno“, objasnila je Karač.
Prema njenim riječima, u današnjoj ishrani dominira energetski veoma bogata hrana sa relativno velikom zastupljenosti masti i proteina životinjskog porijekla. Danas djeca sve manje vremena provode u igri izvan kuće ili na časovima fizičkog vaspitanja , a sve više uz tv ekrane ili kompjutere.
„Nažalost, nemam utisak da su roditelji svjesni rizika po zdravlje svoje pretile djece. Čak se neki i uvrijede kad im se skrene pažnja i ponude savjeti za rješavanje“, kaže doktorica Karač, dodajući kako je u našoj sredini ukorijenjeno poređenje djece istog uzrasta pri čemu se pretilom djetetu daje prednost.
„Pretilo dijete se smatra zdravijim i naprednijim, a saznanja o pretilosti kao bolesti kao da ne dopiru do većine.“
Prevencija gojaznosti
O odgoju za zdrav život, koje je važno za spriječavanje pretilosti, pored nastave fizičke kulture, bitnu ulogu imaju i programi koji se organizuju pri predškolskim i školskim institucijama kao i sportske škole te učenje o zdravoj i uravnoteženoj prehrani. Ishrana prilagođena optimalnim energetskim potrebama od najranijeg djetinjstva predstavlja osnovu spriječavanje gojaznosti.
„Promocija fizičke aktivnosti i izbjegavanje radnji sa minimalnim utroškom energije je bitna i već od 3. godine života se savjetuje intenzivna ili umjerena fizička aktivnost u trajanju od 30 do 60 minuta. Do 3 godine ne bi trebalo da provode vrijeme uz kompjuter i TV, a kasnije se ta aktivnost preporučuje maksimalno sat do dva dnevno“, savjetuje dr. Maja Karač.
(Glas Amerike)