Čimbenici koji doprinose takvom stanju su brojni, a prema riječima pedijatra, vrlo često je riječ o nasljednim i nekim endokrinim bolestima. Također, kod određenog broja djece tu je i neravnomjeran unos energetskih i kaloričkih namirnica uz nedovoljnu fizičku aktivnost, odnosno sjedilački način života.
Prekomjerna tjelesna masa i pretilost dosegnule su razmjere epidemije u Europi. Međutim, poražavajući podatak je da je BiH po broju pretile djece (17,5 posto) i odraslih stanovnika među prvih pet u svijetu, druga na Balkanu, odmah iza Crne Gore (18,1 posto), a predviđanja stručnjaka pokazuju da bi situacija mogla biti i gora. Dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci Ranko Škrbić nedavno je za medije izjavio kako će trećina predškolske djece, ako se nastavi s ovakvim tempom, sigurno biti pretile osobe, zbog čega pozornost treba posvetiti djeci. Također nije isključio mogućnost da, ako ne dođe do promjena u stilu života, čak polovina populacije bude pretila. Piše Večernji list BiH.
Čimbenici koji doprinose takvom stanju su brojni, a prema riječima pedijatra, vrlo često je riječ o nasljednim i nekim endokrinim bolestima. Također, kod određenog broja djece tu je i neravnomjeran unos energetskih i kaloričkih namirnica uz nedovoljnu fizičku aktivnost, odnosno sjedilački način života. Problemi najčešće počinju kada dijete krene u osnovnu školu, odnosno kada se na neki način počnu osamostaljivati te proizvoljno biraju obroke koji se većinom temelje na povećanom unosu ugljikohidrata. Radi buđenja svijesti o tom problemu, u BiH se već 14 godina provodi Nestléov projekt “Zdravo!” – “Healthier kids” kojim je obuhvaćeno više od 30 škola koje kroz edukativne radionice i sadržaje sa svojim nastavnicima pomažu u stvaranju zdravije budućnosti za djecu, ali i pomažu u usvajanju kvalitetnijih odluka u prehrani. Istraživanje provedeno u sklopu navedenog projekta pokazalo je kako u BiH samo 14,5 posto učenika tijekom dana konzumira preporučenih pet obroka, dok 15,4 posto njih ima tek dva obroka dnevno te da 9,9 posto učenika u školi konzumira neadekvatnu hranu.
Kada je riječ o fizičkoj aktivnosti djece, samo 22 posto djece osnovnoškolske dobi ima optimalnu razinu tjelesne aktivnosti, a to je jedan sat tjelesne aktivnosti svaki dan. Stručnjaci smatraju kako roditelji, škole i zajednice igraju ključnu ulogu u borbi protiv ovog problema. Edukacija o važnosti zdrave prehrane i fizičke aktivnosti trebaju početi od najranije dobi kako bi se formirale zdrave prehrambene navike koje će pratiti djecu tijekom cijelog života. Škole mogu doprinijeti promjeni ovog trenda uvođenjem programa prehrane u školskim menzama koji su bogati voćem, povrćem i drugim nutritivno bogatim namirnicama te kroz edukativne aktivnosti o zdravoj prehrani. – Godišnje educiramo od 4,5 do 5 tisuća djece, plus kroz sportske aktivnosti kroz Atletski savez BiH koji je naš snažan partner u ovom projektu, uključujemo još dodatne četiri tisuće djece.
U posljednjih nekoliko godina uspijevamo imati doseg do nekih devet tisuća djece koja slušaju i o pravilnoj prehrani, ali i važnosti kretanja u svakodnevnom životu. U idućem razdoblju želimo barem udvostručiti broj škola te ćemo omogućiti svim školama koje to žele uključiti se u ovaj program – kazala je nedavno Koraljka Novina-Brkić, nutricionista kompanije Nestlé za Adriatic regiju. Inače, rastuća razina pretilosti koštat će svjetsku ekonomiju 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2060. godine, usporavajući razvoj u zemljama s nižim dohotkom i otežavajući ljudima vođenje zdravoga života, pokazuju rezultati nove studije objavljene u časopisu “BMJ Global Health”.
(Večernji list)