Početkom godine u Kantonu Sarajevo počela je primjena Zakona o prevenciji i suzbijanju korupcije. Tako se za samo pet dana na spisku Kantonalnog ureda za borbu protiv korupcije našlo 13 osoba za koje se sumnja da su zbog dvojnih funkcija u sukobu interesa. Dok neki podnose ostavke na jednu od funkcija, drugi postavljaju pitanje – je li ovaj zakon uopšte ustavan?
Na spisku za sada 13 osoba, a iz Ureda kažu da još nije konačan. Prvi čovjek Ureda za borbu protiv korupcije KS-a Erduan Kafedžić poručuje da su u toku provjere svih, pa i onih koji tvrde da su već podnijeli ostavke na jednu od funkcija.
“Kroz administrativne istrage, radnje i postupke utvrđivanja doći ćemo do toga ko je i u kojem trenutku podnio ostavke i to će biti osnov da donesemo odluku da neko nije ili jeste u sukobu interesa”, navodi za FTV Kafedžić.
Efekti primjene Zakona trebali bi biti vidljivi za 30 dana do kada nosioci javnih funkcija imaju rok da odstupe s jedne od funkcija. Nameće se pitanje da li je kazna od maksimalno 10.000 isplativa.
“Oni mogu da odlučuju na više nivoa vlasti u različitim institucijama, odnosno, preduzećima, organizacijama itd. To je suštinski problem koji bi trebao da se riješi, a zaprijećena sankcija zasad nije adekvatna”, naglašava za FTV Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove u TIBiH.
“Ovdje je pitanje da li u primjeni ovog zakona Ured tu kaznu može izreći jednom – pa da se ona plati, ili se može, kao što je to slučaj na državnom nivou, više puta kazniti osoba ili za više mjeseci smanjiti nekome platu”, navodi urednik BIRN BiH Semir Mujkić.
Kritike na ovaj zakon odnose se i na njegovu neusklađenost sa Zakonom o sukobu interesa na nivou BiH. To je razlog zbog kojeg je Irfan Čengić, kantonalni poslanik, najavio pokretanje ocjene njegove ustavnosti.
“U državnom zakonu, u članu 22, jasno je propisano da samo entiteti, Brčko distrikt i država Bosna i Hercegovina mogu donositi zakone iz oblasti sukoba interesa”, kaže Čengić.
“Ovaj zakon ne treba da bude usaglašen sa državnim zakonom jer su i Greko preporuke vrlo oštre kada je u pitanju taj državni zakon i taj državni zakon nije u skladu s evropskim standardima i pod negativnim je bio komantarima samih greko preporuka”, ističe za FTV Kafedžić.
A Zakon o sukobu interesa na federalnom nivou za mnoge, pa i ministricu pravde KS-a Darju Softić-Kadenić, gotovo deceniju samo je mrtvo slovo na papiru jer se ne primjenjuje.
“Na federalnom nivou imamo neadekvatan zakonski okvir i formalno-pravno imamo zakon, ali nikada nije uspostavljeno tijelo koje bi taj zakon implementiralo. Imamo federalni zakon o sukobu interesa, činjenica je da on postoji, ali se devet godina ne primjenjuje”, ističe Softić-Kadenić.
“Nije u pravu ministrica kad kaže da zakon nije na snazi. Kako je, onda, Anes Krivić ostao bez mandata koji mu je oduzeo CIK zbog nespojivosti funkcija? Da bih dokazao da je federalni zakon na snazi, prijavit ću kolegu zastupnika u Kantonalnoj skupštini Adija Kalema, koji je ujedno i član Nadzornog odbora JP Aerodrom Sarajevo, pa ukoliko CIK prihvati moju prijavu, on će mu oduzeti mandat, a Kanton nema pravo da oduzme mandat”, poručuje za FTV Čengić.
Obavljanje više od jedne funkcije stara je praksa u bh. javno-političkom životu. Trenutno oko 350 funkcionera je zbog toga u sukobu interesa. Zato je jasno zašto je donošenje zakona na državnom nivou stopirano jer oni koji donose zakone i sami su u većini slučajeva u sukobu interesa. Bez obzira na to što je on jedan od uslova za pridruživanje EU, za šta se svi zalažu – bar riječima.