“Odluku o napuštanju neutralnosti sadržane u ustavu Moldavije i pridruživanju vojnom savezu trebali bi donijeti građani kroz demokratski proces”, rekla je predsjednica Maia Sandu u intervjuu za Politico.
“Sada postoji ozbiljna rasprava… o našoj sposobnosti da se branimo, možemo li to učiniti sami ili bismo trebali biti dio većeg saveza. I ako dođemo, u nekom trenutku, do zaključka da kao nacija moramo promijeniti politiku neutralnosti, to bi se trebalo dogoditi kroz demokratski proces”, rekla je upitana o potencijalnom pristupanju njezine zemlje NATO-u.
Osim toga, Sandu se suprotstavlja percepciji da Moldavija ne treba ulagati u svoj obrambeni sektor. Moldavija je dogovorila svoj Individualni akcijski plan partnerstva s NATO-om. Informacijski i dokumentacijski centar saveza već djeluje u Kišinjevu, dok je tamo u prosincu 2017. uspostavljen NATO-ov ured za vezu. Sandu je ranije pokazala interes da odobri potporu NATO-a nacionalnim reformama i nadogradnji moldavske vojske. Naime, Moldavija je najsiromašnija europska država.
Stajalište o kretanju Moldavije prema NATO savezu podupiru i drugi proeuropski političari, koji smatraju da je status neutralnosti nametnut Moldaviji nakon sukoba u Pridnjestrovlju i da ne bi trebao ometati suradnju. Oporba kritizira ideju aktivnije interakcije sa Sjevernoatlantskim savezom.
Naime, u poluautonomnoj istočnoj regiji Pridnjestrovlje živi većinom rusko stanovništvo, a tamo je i razmješteno oko 2000 ruskih “mirotvornih” vojnika. Moldavija itekako osjeća posljedice rata u susjednoj Ukrajini. Električna mreža iz sovjetskog saveza povezana je s Ukrajinom, a najveća elektrana se nalazi upravo u proruskom Pridnjestrovlju. To je dovelo do nestašica struje. Osim toga, u moldavski zračni prostor je ušlo i nekoliko projektila, a zabilježene su i eksplozije i sabotaže u Moldaviji za vrijeme početka rata u Ukrajini.