Ako je suditi po vitalnoj statistici Kanton 10, kao i cijelu Bosnu i Hercegovinu ne čeka svijetla budućnost. Premda je čini šest lokalnih samouprava i prostorno je najveća u Federaciji, bijela kuga je njezino stalno stanje, a tu je neprekinuti trend iseljavanja i traženja bolje budućnosti u zemljama Zapadne Europe, pa i onima preko oceana.
Već više od jednog desetljeća u Kantonu 10 broj umrlih je u pravilu bio dva puta veći od novorođenih. 2021. odnos između rođenih i umrlih bio je jedan prema tri i pol, a 2022. jedan prema dva i pol.
“295 novorođenih, a za isti period umrlo je 749 osoba. Same brojke govore kako je situacija zbilja loša, ali nešto malo bolja nego prethodne godine”, ističe za FTV dr. Diana Mamić, direktorica Zavoda za javno zdravstvo Kantona 10.
Premda je prošle godine 10-ak poroda bilo više u odnosu na pretprošlu, to je tek mali pomak u odnosu na ratne i poratne godine.
“Odmah iza rata smo imali 1997. 967 poroda, 1998. 904 poroda i onda 1999. 790 i dolje sve na ovih 300”, kaže za FTV dr. Dražen Vrdoljak, šef Ginekološkog odjela KB Livno.
Negativna vitalna statistika odražava se i na gospodarstvo, školstvo, ali i na kvalitetu i cjelovitost zdravstvene usluge.
“Ne možemo tražiti neonatologa bez 1.000 poroda. Znači da svako dijete koje je iole malo sumnjivo ili prije vremena rođeno mora ići za Mostar. To su dva sata transporta minimalno, pripreme, gubimo dragocjeno vrijeme da pomognemo tom djetetu. Na stranu financije i ostalo”, naglašava Vrdoljak.
Analiza proteklih 18 godina govori kako je u prostorno najvećem kantonu bijela kuga stalno stanje.
“Od 2005. do 2022. na prostoru Kantona 10 između ukupnog broja rođenih i umrlih je razlika od 8.020 stanovnika, što znači da smo za taj period izgubili grad veličine Livna”, upozorava Mamić.
Tu je i sve prisutnije iseljavanje mladih, ponajviše iz Tomislavgrada i Livna, tako da se očigledno ponavlja povijest odlazaka ‘trbuhom za kruhom’ iz ovih krajeva, s tim da ne odlaze samo mladi, nego ljudi svih dobnih skupina, pa čak i radno sposobni umirovljenici.