Stanovnici južnog dijela podijeljenog otoka Kipra danas biraju novog predsjednika države, a kampanjom dominiraju visoki životni troškovi, korupcijski skandali, nezakonite migracije i zamrznut mirovni proces. Ankete predviđaju da nijedan kandidat neće prikupiti dovoljno glasova već u prvome krugu te bi se nasljednik predsjednika Nikosa Astanasiadesa koji je odradio dva mandata trebao izabrati u drugome krugu 12. februara.
Hubert Faustmann, profesor politike i povijesti na Sveučilištu Nikozije, nazvao je izbore “bizarnima” jer su tri vodeća kandidata povezana s predsjednikom kojemu istječe mandat. Prema ocjeni analitičara, obećanja iz kampanje o iskorjenjivanju korupcije i poboljšanju gospodarske slike teško da će biti bitan čimbenik u zemlji s 561 tisućom upisanih birača.
Kipar je podijeljen od 1974. kada su turske snage okupirale sjevernu trećinu otoka reagirajući na državni udar koji je sponzorirala Grčka. Bivši ministar vanjskih poslova Nikos Hristodulides (49) ima podršku stranaka centra koje zauzimaju oštar stav u pregovorima o ponovnom ujedinjenju otoka i čvrsto je vodio prema zadnjim anketama, no ipak nedovoljno da osigura pobjedu u prvom krugu. Izgledi su veliki da će mu u drugom krugu protukandidat biti ili Andreas Mavrojanis, 66-godišnji tehnokrat kojeg podupire komunistička stranka AKEL ili Averof Neofitu, 61-godišnji vođa vladajućih konzervativaca (DISY).
“Glavne teme kampanje usredotočene su na korupciju pa kandidati u obraćanju svojim biračima pokušavaju okriviti protivnike za tu endemsku pojavu u zemlji”, kaže Fiona Mullen, ravnateljica konzultantske tvrtke Sapienta Econonmics iz Nikozije.
Nova vlada bit će pod pritiskom rješavanja pitanja visokih cijena energije, sporova na tržištu rada i gospodarstva u teškoćama zbog globalne recesije. Inflacija je lani dosegnula najvišu brojku u četiri desetljeća,10,9 posto, što je u siječnju izazvalo inače rijedak opći štrajk u toj zemlji zbog zahtjeva radnika za povećanjem plaća.
“Najžurnije je rješavati problem visokih cijena, posebno struje”, kaže Mullen.
Bivši ministar Hristodulides — koji se natječe kao neovisni kandidat pošto se razišao s DISY, a i druga dva vodeća kandidata, obećala su uhvatiti se u ukoštac s ilegalnom migracijom. Nikozija tvrdi da migranti čine šest posto od 915.000 ljudi koji žive na južnom, grčkom dijelu otoka i da su to podnositelji zahtjeva za azil, pa ako je brojka točna najviša je u cijeloj Europskoj uniji.
Kipar je druga članica EU s najvećim brojem tražitelja azila u odnosu na broj stanovnika, prema podacima Europske unije iz listopada. Kandidati su obećali smanjiti količinu zahtjeva za azil i odvratiti potencijalne tražitelje, a profesor Faustmann kaže da su u tom pogledu razlike među njima minimalne. Sva trojica obećaju “učiniti više na vraćanju migranata u emitivne zemlje, jačati granične kontrole te ishoditi više pomoći Europske unije”, rekao je.
Duboko zamrzavanje
Drugo važno pitanje za novog predsjednika bit će pokretanje mirovnih pregovora s vodstvom samoproglašene Turske Republike Sjeverni Kipar koji su zamrznuti više od pet godina. Pregovori se zapravo ne vode od 2017. kada su propali razgovori pod okriljem UN-a vođeni u Švicarskoj, a glavni tajnik UN-a Antonio Guterres rekao je prošli mjesec da su izgledi za postizanje zajedničkog polazišta za sada neizvjesni. Takve ocjene odražavaju očaj međunarodne zajednice, smatra Mullen.
“Kiparski problem duboko je zamrznut”, rekla je i dodala da “ne vidi pomak”.
Faustmann se suglasio s njezinom ocjenom i napominje da se upravo na tom pitanju kandidati razilaze.
“To je najgore razdoblje. Zapravo, to je najdulje razdoblje u kojem nije bilo izravnih pregovora. Raspoloženje je vrlo pesimistično”.
Hristodulidesa, šef diplomacije od 2018. do 2011., smatraju jastrebom jer bi želio da EU više izolira Tursku. Faustmann ne očekuje većih političkih preokreta u stajalištu prema ruskoj invazije na Ukrajinu.
“Sva trojica kandidata su proeuropska i podržavaju zapadne sankcije Rusiji”, rekao je.
“Neće biti šoka za sustav”.