Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je u intervjuu za agenciju RIA da je Zapad “bacio oko” na Moldaviju kao zemlju koja bi mogla “slijediti put Ukrajine” pretvarajući se u “protu-rusku” državu.
Moldavija, mala zemlja na zapadnoj granici Ukrajine je u ranjivom položaju zbog sukoba u susjednoj Ukrajini. Dio njezina teritorija, regiju Pridnjestrovlje gdje ima najviše Rusa u Moldaviji, desetljećima kontroliraju separatisti koje podupire Rusija. Dužnosnici u Moskvi bili su razljućeni nedavnim komentarima moldavske predsjednice Maie Sandu koja je nagovijestila da bi zemlja mogla razmotriti članstvo u NATO-u. Dva utjecajna ruska parlamentarca su 24. siječnja upozorila da bi Moldaviju koja razmatra članstvo u NATO-u, taj potez “mogao dovesti do njezinog uništenja”.
Oštro protivljenje Moskve ulasku Ukrajine u NATO bio je jedan od razloga ruske invazije na Ukrajinu prošle godine.
“Sada oni [Zapad] procjenjuju Moldaviju za ovu ulogu, prije svega zato što su uspjeli postaviti svoju predsjednicu na čelo zemlje, koja jedva čeka da se pridruži NATO-u, na prilično brz način i kroz specifične metode koje su daleko od toga da budu slobodne ili demokratske na bilo koji način. Ona [Sandu] ima rumunjsko državljanstvo, spremna je ujediniti se s Rumunjskom i općenito je spremna na gotovo sve”, rekao je Lavrov.
“Moldavija: Zemlja je u stanju pripravnosti nakon što je ministar vanjskih poslova Lavrov izjavio u intervjuu da bi NATO/Zapad bili zainteresirani za ponavljanje “ukrajinskog scenarija” u Moldaviji”, napisao je politički komentator Dionis Cenusa jučer Twitteru.
“Ova izjava se poklapa s upozorenjima iz Ukrajine da Rusija sprema masovni napad, koji bi mogao imati posljedice i na Moldaviju. Dva načina na koja Rusija može učinkovito oštetiti Moldaviju su sljedeća: 1) napadi projektilima (razne rakete već su proletjele kroz Moldaviju 2022.-2023.; ili 2) preko Pridnjestrovlja. Prvo je vjerojatnije od drugog”, dodao je Cenusa.
Lavrov je komentirao situaciju u Pridnjestrovlju, požalivši se da su Sandu i zapadne zemlje napustile format “5+1” koji se ranije koristio za rad na rješavanju zamrznutog sukoba. Format, koji je uključivao i Rusiju i Ukrajinu, postao je neprovediv nakon invazije.
“Ovaj format Zapad smatra neprikladnim, jer je bio potreban dok su u Kišinjevu još postojale vlasti koje su bile zainteresirane za očuvanje teritorijalnog integriteta Moldavije i za sporazum s Pridnjestrovljem”, ustvrdio je Lavrov. “Ali kad je ova nova vlada došla, bili su spremni riješiti problem Pridnjestrovlja silom i inzistirati na protjerivanju naših mirovnjaka i onih koji čuvaju skladišta streljiva u Kolbasni”, dodao je.
Od invazije na Ukrajinu postoje strahovi da bi Rusija mogla pokušati proširiti rat na Moldaviju ili iskoristiti svoj utjecaj u Pridnjestrovlju za stvaranje unutarnjih nemira. Do sada se to nije dogodilo u značajnijoj mjeri (osim tri eksplozije na početku prošle godine) jer su vlasti i u Kišinjevu i u Tiraspolu nastojale održati mir.
Lavrovljeva izjava izazvala je osudu moldavskih proeuropskih vlasti, a ministar vanjskih poslova i europskih integracija Nicu Popescu nazvao ju je “neprijateljskom i nekorektnom”. Popescu je ustvrdio da je održavanje separatističkog režima u Pridnjestrovlju neprijateljsko djelovanje Rusije prema Moldaviji.
“Naš cilj je riješiti ove probleme, postići povlačenje ruskih trupa s teritorija naše zemlje. Postizanje ovog cilja se vrši mirnim i diplomatskim metodama. Široko nas podržava međunarodna zajednica”, rekao je Popescu.
Nekoliko je projektila već prešlo ili palo na teritorij Moldavije od početka rata. Tri ruske rakete preletjele su teritorij Moldavije 10. listopada, predstavljajući prijetnju civilnim zrakoplovima. Zatim je 31. listopada ruski projektil, oboren ukrajinskim protuzračnim sustavom, pao na moldavski teritorij. U posljednjem incidentu u prosincu projektil je pao na voćnjak u mjestu Briceni, u sjevernom dijelu Moldavije. Predsjednik parlamenta Igor Grosu upozorio je tada da bi moldavski zastupnici mogli usvojiti izjavu kojom će Rusiju proglasiti terorističkom državom.