Čelnica Ruske narodne banke i glavni Putinov financijski mag Elvira Nabiulina priznala je da je gospodarstvo postalo manje osjetljivo na odluke državnih regulatornih agencija te treći put ove godine dala negativnu prognozu za inflaciju koju Moskva, unatoč rastu BDP-a, ne može zaustaviti.
Prema prognozama, koje daju čak i ruski prorežimski poslovni listovi poput RBK, rast cijena, uglavnom prehrambenih proizvoda i kućne bijele tehnike, u 2025. mogao bi biti veći od 13 posto, a neki navode da bi rast u prosjeku mogao premašiti i 20 posto. Nabiulina je sredinom rujna poručila kako se očekuje da će inflacija biti “veća od očekivanih 6,5 do 7 posto iz srpanjske prognoze” te je usput podigla ionako visoku kamatnu stopu s 18 na 19 posto.
Neovisni ruski list na engleskom The Moscow Times navodi kako analitičari Renaissance Capitala očekuju da bi Nabiulina kamatnu stopu do kraja godine mogla dići na čak 21 posto (na početku rata bila je na 20). Gotovinski krediti u Rusiji se već izdaju po godišnjoj kamatnoj stopi od 27,1 posto (više je bilo samo u travnju 2024.), hipotekarni po stopi od 20,8 posto, a država preko jednogodišnjih državnih obveznica posuđuje novac po stopi od čak 18,25 posto, piše ekonomist Valerij Kizilov za The Insider.
Predsjednik Vladimir Putin, koji nije sklon tome da javnosti obznanjuje loše vijesti, naveo je da će u 2025. godini biti deficit proračuna (prema nekim ekonomskim analizama, bit će tek nešto manji od 30 posto), a deficit od 34 milijarde dolara imao je i ovogodišnji proračun te se “nastavlja disbalans u ekonomiji”. Prema riječima ekonomskog analitičara Mihaila Šejtelmana, osim sankcija koje već polako daju rezultate (njihov pravi efekt, prema mišljenju ruske ekonomistice Aleksandre Prokopenko iz moskovskog Carnegie centra, osjetit će se u drugoj polovici 2025.), dolazi i do strukturnih ograničenja kao što su sve veći deficit radne snage, stručnih kadrova, tehnologije i logistike.
Naime, BDP trenutačno raste za račun vojne industrije, no evidentni su sve veći problemi u drugim granama industrije, a posebno zabrinjava pad proizvodnje u prehrambenom sektoru. To je, kako pišu ruski neovisni mediji, u prvom redu posljedica rata jer je najveći broj mobiliziranih vojnika upravo iz ruralnih, poljoprivrednih dijelova Rusije. S obzirom na to da se očekuje novi val sankcija od EU i SAD-a, a prema predviđanjima cijene nafte ne bi trebale drastično rasti (što je jedna od glavnih stavki), ruska ekonomija i financije naći će se u problemima.
Naime, kako piše Politico, “ruskim financijskim čarobnjacima nedostaje sve više zečeva iz šešira”. Rat sve više uzima danak ruskim financijama. Zlatne i devizne rezerve Rusije polako se tope. Kako smo već pisali, ruski vojni proračun za 2025. godinu bit će najveći u povijesti, a neovisni ruski mediji nazivaju ga “najmilitantnijim” proračunom od raspada SSSR-a.
Rusija će izdvojiti 145 milijardi dolara za vojsku od ukupnih 436 milijardi dolara ostalih državnih rashoda. Vojni proračun iznosi 6,3 posto BDP-a, a ruski neovisni analitičari napominju da na to još treba uračunati i oko 4 posto za druge “represivne” aparate: policiju i obavještajnu zajednicu. Tako je stvarni teret rata na rusku ekonomiju oko deset posto BDP-a.
Zapadni analitičari smatraju da je to vrhunac vojne potrošnje koji Rusija može podnijeti bez drastičnog rezanja potrošnje u drugim sektorima, koji su ionako ogoljeni do kosti. Ali, problem je, kako navodi Politico, to što kremaljski tehnokrati od Putina “skrivaju stvarnu cijenu rata protiv Ukrajine”. Nadalje, navodi Politico, likvidnost ruskog Nacionalnog fonda blagostanja (Fond nacionalnogo blagosostojanija Rossii) iznosio je prije rata ukupno 183 milijarde dolara, a danas je na 55 milijardi dolara.
Ne treba zanemariti ni oko 300 milijardi dolara koje su i dalje zamrznute u zapadnim državama, najvećim dijelom u belgijskom Euroclearu, a koje Bruxelles želi iskoristiti za financiranje Kijeva. Navodi se da će Putin, ako Fond i dalje bude u problemima, morati posegnuti za opterećivanjem ne samo svojih oligarha, nego i srednjeg sloja te možda pribjeći i tiskanju rubalja (prema najnovijim podacima, Rusi sve manje štede u rubljima, a zanimljivo je da raste štednja u juanima).
Očekuje se veće zaduživanje države, tiskanje, kako navodi Politico, “bezvrijednih rubalja” te smanjenje socijalnih subvencija, davanja i ulaganja u zdravstvo i obrazovanje. U zdravstvu već ima probleme jer se osjeća nedostatak lijekova i rezervnih dijelova za medicinsku opremu i aparate.
List navodi da je i šef Čečenije Ramzan Kadirov upozorio da bez gotovine koja stiže iz Moskve “ne mogu izdržati ni mjesec dana”. Doduše, Rusija od prodaje energenata u proračun ulije oko devet milijardi dolara, od čega je milijarda još uvijek iz EU, a to, navodi Politico, znači da se svaka ta milijardi ne mora uzimati iz Fonda blagostanja. Stoga se dodatno vrši pritisak na Kinu, Indiju i Tursku koje još uvijek nabavljaju ruske energente, a Rusija im za to daje razne povlastice, odnosno prodaje po dampinškim cijenama.
Svemu tome treba dodati još jednu stavku koja je izašla na vidjelo nakon što je Sjeverna Koreja odlučila Rusiji poslati svoje vojnike za rat protiv Ukrajine. Većina je zasad na području Kurska, ali CNN navodi, pozivajući se na obavještajne izvore, da ih već ima i na bojištu u Ukrajini. Rusija za to Pjongjangu plaća u energentima i hrani.
Očekuje se, kako javljaju i ruski režimski mediji, i “masovni dolazak sjevernokorejske radne snage” da popuni ispražnjena radna mjesta. No, zabrinutost izazivaju podaci da će Rusija, osim toga, opskrbljivati Sjevernu Koreju tehnologijom za razvoj njezina nuklearnog programa.