Na osnovu dosadašnjih mjerenja, koncentracije praćenih zagađujućih materija koje se mjere na stanici za monitoring kvalitete zraka u Mostaru znatno su niže u odnosu na one koje se bilježe na mjernim mjestima smještenim u dolinama i kotlinama Bosne, kazao je Enis Omerčić iz Sektor životne sredine Federalnog hidrometeorološkog zavoda (FHMZ).
“Ovo se u prvom redu odnosi na koncentracije lebdećih čestica (takozvane “PM čestice”) i sumporovog dioksida, koji su osnovni uzročnik narušene kvalitete zraka u našim gradovima. Istovremeno se pokazalo da zrak nije uvijek čist, te su zabilježeni kraći periodi s narušenom kvalitetom zraka u periodu između 25. prosinca 2022. i 10. siječnja ove godine, ali ovo je i očekivano s obzirom da je Mostar jedan od najvećih gradova u našoj zemlji”, kazao je Omerčić u razgovoru za Fenu.
Krajem prošle godine FHMZ je u mostarskom naselju Bijeli brijeg postavio stanicu za monitoring kvalitete zraka.
Stanica je opremljena uređajima koji mjere koncentracije ozona, sumporovog dioksida, azotnih oksida, ugljičnog monoksida i lebdećih čestica manjih od 10 (PM10) i manjih od 2,5 (PM2.5) mikrometara, a mjerenja se obavljaju opremom i metodama koje su propisane pravilnicima FHMZ-a i direktivama EU-a.
Omerčić ističe kako su mjerenja u proteklih mjesec dana, generalno govoreći, pokazala kako je zrak u Mostaru najčešće bio dobar do umjereno zagađen.
“Povremeno i kratkotrajno je dostizao razine nezdravog zraka za osjetljive grupe stanovništva. Po tome Mostar spada u bh. gradove s najmanje narušenom kvalitetom zraka u grupi gradova u kojima se vrše mjerenja”, kazao je Omerčić.
PM10 čestice
Početkom godine zabilježen jedan dan s prekoračenjem granične vrijednosti za PM10 čestice.
“Prema našim, ali i propisima koji važe u zemljama Europske unije (EU), u tijeku godine dozvoljeno je imati do 35 ovakvih dana. U drugim danima te koncentracije bile bi dostizane samo povremeno i kratkotrajno i u obujmu koji ne može imati značajnije efekte po ljudsko zdravlje”, navodi Omerčić.
Uzročnici povišenih koncentracija lebdećih čestica u prvom redu su ložišta (industrija, toplane, domaćinstva), osobito tijekom hladnijeg dijela godine, te emisije iz prometa kao posljedica izgaranja goriva u motoru, ali i trošenja ceste u suhim uvjetima.
“Koncentracije sumporovog dioksida do sada su prilično niske, što je i očekivano s obzirom da se ugljen kao gorivo koristi u relativno malom obujmu na području Mostara. Koncentracije ozona, ugljičnog monoksida i azotnih oksida također su bile zadovoljavajuće niske”, kazao je Omerčić.
(Fena)