Norveški premijer izjavio je u ponedjeljak da bi njegova zemlja, veliki izvoznik nafte, trebala pružiti oko 75 milijardi kruna (7,3 milijarde dolara) pomoći Ukrajini tijekom pet godina, javljaju mediji. Ova nordijska zemlja doživjela je porast državnih prihoda na rekordne razine nakon ruske invazije na Ukrajinu jer je cijena plina koji se prodaje Europi prošle godine osjetno narasla.
Jonas Gahr Stoere je, odgovarajući na kritike nekih zemalja i dijela oporbe kod kuće da Norveška neizravno profitira od rata, krajem 2022. najavio plan višegodišnje pomoći Ukrajini, ne navodeći koliko. Kazao je da bi u 2023. polovina pomoći financirala vojne potrebe dok bi ostatak pokrivao humanitarnu pomoć iako bi se ta podjela mogla promijeniti u narednim godinama.
“Ovo je najveći program pomoći koji je Norveška ikada imala”, rekao je Stoere za Reuters, dodajući da će novac biti raspodijeljen u skladu s prioritetima ukrajinske vlade i ne mora nužno biti prebačen izravno vlastima.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij nazvao je petogodišnji paket “bez presedana”.
“To je značajan doprinos našoj budućoj pobjedi nad agresorom i uspješnom poslijeratnom oporavku”, rekao je Zelenskij na svom službenom Twitteru.
Humanitarna pomoć išla bi organizacijama koje “imaju najviše iskustva u pružanju humanitarne pomoći”, dok bi vojna pomoć bila koordinirana sa SAD-om i europskim saveznicima kako bi se “izbjegla uska grla”, rekao je norveški premijer.
“Moramo osigurati da izbjegnemo korupciju i druge zlouporabe, što je važan prioritet za Ukrajinu. Ali to je zemlja koja je trenutno u ratu”, rekao je Stoere.
Premijer je poručio da bi Norveška ove godine također trebala dati dodatnih 5 milijardi kruna pomoći siromašnim zemljama koje pate od skoka globalnih cijena hrane zbog rata u Ukrajini. Stoereova manjinska vlada mora tražiti odobrenje parlamenta, što će povećati godišnju potrošnju norveškog bogatstva vrijednog 1,4 trilijuna dolara. Glavna oporbena Konzervativna stranka široko je podržala plan, podložan završnim pregovorima u narednim tjednima.
“Općenito govoreći, sa strukturom koju predlažu, dobit će našu podršku”, rekla je čelnica konzervativaca Erna Solberg za Reuters.
Godine 2022. Norveška je postala najveći europski opskrbljivač plinom zbog pada dotoka ruskog plina. Također je drugi najveći europski proizvođač nafte nakon Rusije. Priljevi u fond bogatstva od državnih prihoda od nafte narasli su prošle godine na iznos od 1,1 trilijun kruna ili 108 milijardi dolara – gotovo tri puta više od prethodnog rekorda, postavljenog 2008.