Instaliranjem jedne solarne elektrane od 600 KW emisija ugljendioksida u atmosferu na godišnjem nivou smanjuje se za nevjerovatnih 600 tona. Iako neke firme u našoj zemlji, s vizijom da postanu tzv. smart kompanije, uveliko rade na uvođenju obnovljivih izvora energije, u Bosni i Hercegovini nema dovoljno kvalitetne podrške. Zakoni se sporo usklađuju, birokratske procedure su komplicirane i spore, a poticaja za ove projekte gotovo da i nema.
Jedna tešanjska kompanija je, razumijevajući potrebu prelaska na obnovljive izvore energije, za početak, uz potporu Evropske banke za obnovu i razvoj, instalirala solarnu elektranu snage 600 KW.
„To je, otprilike, 30 posto potreba naše kompanije u trenutnim uslovima proizvodnje i rada. To je prva faza, a slijedi nastavak aktivnosti“, ističe za FTV Adnan Lihić, predstavnik Interprocessa – buduće smart kompanije iz Tešnja.
Na ovaj način će u atmosferu godišnje biti emitovano 600 tona manje ugljendioksida.
„Čuvanje, zaštita i briga o okolišu nema granice jer sve što se na bilo kojem mjestu na planeti zagadi osjete svi, prije ili poslije“, dodaje Lihić.
Ovaj projekt, koji uz ekonomsku korist štiti i životnu sredinu, prepoznali su i podržali iz Evropske banke za obnovu i razvoj. Na domaćem terenu investitori su, uglavnom, prepušteni sami sebi.
„Svako je prinuđen na način kako može da se snađe – ličnim sredstvima, sredstvima iz obrta ili kreditom“, kaže za FTV Almir Mujaković, predsjednik udruženja Green Energy.
Domaćinstva u projektima energetske efikasnosti mogu računati na kreditne olakšice i do 20 posto.
„Ali u smislu onih elektrana koje se koriste za vlastitu potrošnju. Komercijalni dio pokrivamo kroz neke druge garantne linije“, napominje za FTV Ines Amitović, kreditna službenica u komercijalnoj banci.
Bosna i Hercegovina ima dobro opremljene firme koje u solarne elektrane ugrađuju certificirane komponente. Više finansijske podrške i njima bi unaprijedilo posao.
„Olakšalo bi investitorima jer ne bi morali iz svojih obrtnih sredstava raditi, mogli bi koristiti sredstva od subvencije ili povoljna sredstva komercijalnih banaka ili Razvojne banke“, ističe Narcis Mulalić, vlasnik firme za instaliranje solarnih elektrana.
Stručnjaci upozoravaju na nedostatna zakonska rješenja i, još uvijek, u ovom segmentu, trom birokratski aparat.
„Da se obezbijedi prozjumerima, onima koji su i proizvođači i potrošači, da normalno razmjenjuju tu električnu energiju. Ta rješenja sada imaju, ali nisu i neće brzo ugledati zakonsko rješenje“, objašnjava Edhem Bičakčić, predsjednik nacionalnog komiteta BH Cigre.
„Dobijanje dokumentacije sa svih strana je malo otežano i sporije, što bi moglo i trebalo da bude brže“, poručuje Mulalić.
S obzirom na činjenicu da obnovljivi izvori energije nemaju alternativu, krajnje je vrijeme da se procedure ubrzaju, zakonska rješenja usklade i osiguraju povoljna sredstva za investiranje u čistu energiju.