Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je na ovosedmičnoj sjednici Informaciju o statističkim pokazateljima u obrazovanju za 2022. godinu iz koje je vidljivo da je nastavljen trend smanjenja broja upisanih učenika u osnovne i srednje škole.
Informaciju je izradilo Ministarstvo civilnih poslova BiH koje u saradnji sa institucijama iz oblasti obrazovanja i statističkim institucijama u BiH, prati statističke pokazatelje u obrazovanju i o tome godišnje informira Vijeće ministara BiH. Informacija o statističkim pokazateljima u obrazovanju u BiH za 2022. godinu sadrži pokazatelje i trendove u obrazovanju. Služi za procjenu stanja u obrazovanju, kao i za unaprijeđenje obrazovnih politika.
U Informaciji, svake godine, prikazani su podaci za sva četiri nivoa obrazovanja, kao i finansijska statistika obrazovanja za prethodnu godinu, kazali su u Ministarstvu civilnih poslova. Kako se navodi u tom dokumentu u školskoj 2021/2022. godini u BiH bilo je 427 predškolskih ustanova sa 33.200 djece. U odnosu na prethodnu školsku godinu broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 5.502 djece. Od ukupnog broja predškolske djece njih 63 posto upisano je u javne ustanove, a 37 posto u privatne ustanove.
Obuhvat djece predškolskim obrazovanjem u BiH u ovom periodu je 19,4 posto, što je znatno niže od evropskog prosjeka. Stoga su osiguranje pristupa i povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem najznačajniji prioriteti kada je u pitanju ovaj nivo obrazovanja. Na području BiH na početku školske 2021/2022. godine djelovalo je 1.702 redovnih osnovnih škola (matične i samostalne s područnim školama) i 46 škola za djecu s poteškoćama u razvoju. U škole je upisano 264.802 učenika, što je u odnosu na prethodnu školsku godinu manje za 3.257 učenika.
U školskoj 2021/2022. godini u prve razrede osnovne škole upisano je 28.013 učenika, manje za 536 učenika u odnosu na prethodnu godinu, a u nastavni proces bio je uključen 24.601 nastavnik, među kojima žene čine 73,8 posto. Kada je u pitanju srednje obrazovanje, u prethodnoj školskoj godini u 313 srednjih škola upisano je 108.257 učenika što je za 2.147 učenika je manje u odnosu na prethodnu školsku godinu. Najveći broj učenika pohađa tehničke škole 56,8 posto, zatim gimnazije 21 posto, dok je stručne škole upisalo 18,8 posto učenika. U nastavni proces u ovom periodu bilo je uključeno 12.840 nastavnika.
Prema podacima Centra za informiranje i priznavanje dokumenata iz oblasti visokog obrazovanja, u Bosni i Hercegovini postoji 52 licencirane visokoškolske ustanove, dok na službenoj internet stranici Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta Bosne i Hercegovine je trenutno 39 akreditiranih visokoškolska ustanova.
U akademskoj 2021/2022. godini na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući kratki ciklus i integrirane studije, u zimski semestar upisano je 76.028 studenata, od toga je 65.561 studenata upisano na sve godine studija, a 10.467 su apsolventi. U odnosnu na prethodnu školsku godinu broj upisanih studenata je manji za 2.315. U visokoškolskim ustanovama bila su zaposlena 9.782 nastavnika i saradnika.
U 2021. godini diplomiralo je studije 12.324 studenta što je za 967 studenata manje u odnosu na 2020. godinu, podaci su Ministarstva civilnih poslova BiH. Javni izdaci za formalno obrazovanje u Bosni i Hercegovini, u 2020. godini iznosili su oko 1,5 milijardi KM što je 4,3 posto bruto domaćeg proizvoda.
“Što se tiče obrazovanja odraslih, procenat osoba starosti od 25 do 64 godine koje su učestvovale u obrazovanju i osposobljavanju u BiH je 2,1 posto, dok je procenat osoba koje su ranije napustile školovanje 4,7 posto”, istaknuto je.
Evropska unija je definirala da su osobe koje su rano napustile školu osobe uzrasta od 18 do 24 godine, koje više nisu u bilo kakvom procesu obrazovanja ili obuka, a nisu stekle diplomu srednje škole u kojoj je školovanje trajalo duže od dvije godine. Ministarstvo civilnih poslova nastavit će pratiti statističke pokazatelje u saradnji sa svim relevantnim institucijama u ovoj oblasti.
