Udruženje dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH (DiTB FBiH) i Donorska mreža u BiH upozoravaju da Bosna i Hercegovina nije izuzeta iz svjetske statistike prema kojoj svaka deseta osoba u svijetu ima neku vrstu bubrežne bolesti, ali većina toga nije ni svjesna jer ta bolest zapravo rijetko boli. Podsjećaju na podatak da će hronična bubrežna bolest, prema procjenama, do 2040. biti peta po smrtnosti nezarazna bolest.
Hronična bubrežna bolest je tihi ubojica. Upravo zato javljanje liječniku najčešće bude kasno, kad je bolest već u poodmakloj fazi. Dijalizom se trenutno u BiH liječi oko 3.000 bolesnika. Taj je broj u laganom porastu kao i broj bubrežnih bolesnika. Razlog tome je što malo pridajemo pozornosti prevenciji i zdravom načinu života – naglašava predsjednik UO u DiTB F BiH Tomislav Žuljević, na Svjetski dan bubrega.
Kako navodi, upravo Svjetski dan bubrega, kao globalni svjetski pokret zagovara prevenciju te bolesti u smislu pravovremenih kontrola, tjelesne aktivnost, zdrave prehrana i svega drugoga što bi doprinijelo smanjenju te neugodne i teške bolesti koja se javlja često.
– Kod zatajenja bubrega ta bolest se liječi dijalizom, ali najbolji način liječenja je transplantacija bubrega. Nažalost, bez obzira na permanentni rad Donorske mreže u BiH i Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika F BiH, stanje u BiH nikad nije bilo gore kad se radi o transplantacijskom procesu, ako izuzmemo period rata i period pandemije – kazao je.
Prema njegovim riječima, BiH je ove godine imala samo dvije transplantacije (od živih donora), a oko 1.000 pacijenata ima potrebu za liječenjem te bolesti presađivanjem bubrega. Prošle godine bilo je osam takvih transplantacija.
– Nadamo se da će svijest građana, posebno zdravstva i zdravstvene politike, biti promijenjena na bolje i da ćemo imati projekte i programe prevencije ali i više transplantacija – istaknuo je Žuljević. Kako dodaje, BiH je bez transplantacije od preminule osobe skoro godinu i pol dana.
Naglašava značajan utjecaj katastrofalnih događaja bilo da su lokalni (potres, poplave, rat, ekstremni vremenski uvjeti) ili globalni (pandemija COVID-19), na funkcioniranje i životne uvjete zajednice u cjelini. Posebno su, kaže, pogođeni oni koji boluju od hroničnih bolesti (a bubrežni bolesnici predstavljaju više od 850 miliona ljudi diljem svijeta) jer je mogućnost pristupa odgovarajućim dijagnostičkim uslugama, tretmanima i njezi uvelike ugrožena.
Predsjednica Donorske mreže BiH prof. dr. Halima Resić naglašava da Bosna i Hercegovina nema nacionalni program prevencije hronične bubrežne bolesti jer nema ministarstvo zdravstva na nivou države.
– Zbog toga su bitne ovakve kampanje, kad već nemamo sistemsko rješenje, jer se ovaj dan obilježava u 100 zemalja svijeta a pacijenti se zbog nedovoljne informisanosti kasno jave nefrologu. Pacijenti stariji od 65 godina, dijabetičari i oni koji imaju povišen krvni pritisak, jednom godišnje trebaju procjenu svoje bubrežne funkcije jer bubrežna oboljenja su često podmukla – naglasila je u izjavi za Fenu prof. dr. Resić.
Svjetski dan bubrega posvećen je prvenstveno prevenciji bubrežne bolesti, ali i načinu liječenja, a obilježava se svakog drugog četvrtka u martu. Ove godine to je 9. mart, a bit će obilježen u nekim gradovima BiH. Moto ovogodišnjeg Svjetskog dana bubrega je Zdravlje bubrega za sve – spremnost na neočekivano, podrška ranjivima.