Azerbajdžan je optužio Armeniju za pokušaj “namjernog ometanja mirovnog procesa” i ugrožavanje regionalne stabilnosti, dok napetosti rastu zbog armenskih vojnih pokreta u Karabahu, izvještava Anadolu.
U priopćenju ministarstva vanjskih poslova u subotu se navodi da je azerbajdžanska vojska poduzela “odgovarajuće mjere kontrole” u blizini ceste Lachin kako bi spriječila ilegalne armenske aktivnosti i “potencijalne provokacije”.
“Nedavne provokacije Armenije pokazuju da je za sprječavanje nezakonitih aktivnosti na suverenim teritorijima Azerbajdžana potrebno uspostaviti graničnu kontrolnu točku između Azerbajdžana i Armenije na krajnjoj točki ceste Lachin”, priopćilo je ministarstvo.
Ponovilo se da je Armenija “intenzivirala” vojne pokrete, uključujući prijevoz osoblja, oružja i druge opreme, preko azerbajdžanskih teritorija gdje su privremeno raspoređene ruske mirovne snage.
“Pored toga, proteklih dana relevantnim sredstvima nadzora zabilježeno je aktiviranje ilegalnih radova na izgradnji cesta od strane Armenaca na cesti Khankendi-Khalfali-Turshsu i cesti Khankendi-Kosalar-Mirzeler-Turshsu koja prolazi sjeverno od ove rute”, navodi se u priopćenju.
“Unatoč brojnim apelima azerbajdžanske strane i razgovorima vođenim u vezi s tim, nisu poduzete potrebne mjere za sprječavanje transporta oružja i druge vojne opreme.”
Ministarstvo se također osvrnulo na ubojstvo dvojice azerbajdžanskih vojnika 5. ožujka, koje su ustrijelile armenske snage kada su pokušale zaustaviti vozila radi pregleda na cesti Khankendi-Khalfali-Turshsu. Tvrdi se da je incident “pokazao namjeru Armenije da namjerno pogorša situaciju”.
Ministarstvo vanjskih poslova također je prozvalo armenske čelnike zbog njihove “agresivne retorike” posljednjih dana. “Konkretno, opetovane izjave armenskog predsjednika, premijera i ministra vanjskih poslova protiv suvereniteta i teritorijalnog integriteta Azerbajdžana zorni su primjeri da ova zemlja još nije odustala od svojih teritorijalnih zahtjeva prema Azerbajdžanu”, stoji u priopćenju.
“Ovi koraci Armenije pokazali su njezinu namjeru da namjerno ometa mirovni proces, kao i nedostatak interesa za osiguranje mira i stabilnosti u regiji, za vrijeme oživljavanja međunarodnih napora za postizanje mirovnog sporazuma.”
Ministarstvo je pozvalo Armeniju da se “suzdrži od provokativnih radnji i izjava, miješanja u unutarnje poslove Azerbajdžana i da ispuni svoje obveze umjesto da i dalje pokušava zbuniti međunarodnu zajednicu”.
Michel zabrinut zbog eskalacije
Visoki dužnosnik EU-a u subotu je tijekom telefonskih razgovora s čelnicima zemalja izrazio zabrinutost zbog tekuće eskalacije između Azerbajdžana i Armenije.
Nakon prethodnih sastanaka s azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevom i armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pokrenuo je različite teme o kojima su sva trojica razgovarala na trilateralnom skupu u Bruxellesu u prosincu, navodi se u priopćenju Vijeća.
Michel je ponovno potvrdio predanost bloka pomaganju stranama u postizanju dugo očekivane normalizacije i održivog mira, dodaje se. Michel je također pozvao čelnike da traže kompromisna rješenja i suzdrže se od bilo kakvih radnji koje bi mogle dovesti do eskalacije u južnom Kavkazu.
Alijev je u četvrtak rekao da Armenija mora pregovarati u dobroj vjeri i poštovati teritorijalni integritet i suverenitet Azerbajdžana. Njegovi su komentari uslijedili kao odgovor na to što je Pašinjan na Twitteru rekao da se mirovni sporazum između njih dvojice može postići.
Odnosi između dviju bivših sovjetskih republika napeti su od 1991., kada je armenska vojska okupirala Nagorno-Karabah, teritorij međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, i sedam susjednih regija. U jesen 2020. Azerbajdžan je oslobodio nekoliko gradova, sela i naselja od armenske okupacije nakon 44 dana intenzivnih borbi koje su završile mirovnim sporazumom uz rusko posredovanje.