Ekonomista Faruk Hadžić za N1 je analizirao trenutnu ekonomsku situaciju koja uslovljava život građana u Bosni i Hercegovini. Između ostalog je poručio da će kamatne stope i dalje rasti kako bi se ublažila inflacija te da iz tog razloga u ovom trenutku ne bi rješavao stambeno pitanje.
Hadžić je kazao da svjedočimo rekordnoj inflaciji koja je u Bosni i Hercegovini znatno veća nego u ostalim zemljama.
“I ove proteste koje gledamo u drugim zemljama su pokazatelj da ljudi traže jednostavno ono što im pripada. Njihova nominalna plata je možda rasla, ali realna nije. I šta se može kupiti s tim novcem koji se dobije. Realna plata u BiH je smanjena, a nominalna je rasla. Dakle, svako od nas ako je dobio i neko čak manje povećanje plata ne mož više kupiti isto proizvoda i platiti usluga kako se možda moglo prije nekoliko godina. I to je sada najveći problem”, naveo je Hadžić.
Podsjetio je i na upozorenje koje je prošle godine poslao entitetskim vladama rekavši im da moraju reagovati.
“Rekordni rast poreskih prihoda do kojeg će doći prošle godine smo najavljivali i na kraju smo došli do toga da je bilo 2,6 milijardi KM više prikupljenih poreza. To je trebalo vratiti građanima, privredi i radnicima na vrijeme jer što smo duže čekali sada je teže. Imamo sada paradoksalnu situaciju, opet je jučer u Domu naroda Parlamenta BiH bilo govora o akcizama da li će doći na dnevni red ili ne. Poznat je stav nas struke da su se akcize trebale ukinuti jer bi tada došlo do dosta manjeg rasta cijena u BiH. Međutim, mi sada liječimo posljedice takve jedne katastrofalne odluke vlada u BiH jer nismo se odrekli privremene naplate akciza od 250 miliona KM. Manje bi samo naplatili dodatnog poreza ne bismo ugrozili budžete, a danas je samo u Federaciji BiH potrebno ove godine izdvojiti samo 600 miliona KM više za penzije, ali ne da bi one bile veće već da bi se samo pokrio ovaj aspekt inflacije. I to su loše odluke gdje ćemo danas morati upuno izdvojiti za različite kategorije stanovništva”, pojasnio je Hadžić.
Smatra da kod političarqa koji donose odluke nema apsolutne spremnosti da se ova situacija promijeni.
“Da napravite anketu i pitate da li se u Federaciji BiH trebaju smanjiti doprinosi svi bi rekli da treba, ali niko neće reći kad će se to desiti. To pravi veliki problem jer prema mom mišljenju i da danas smanje doprinose na neki niži nivo to bi opet stupilo na snagu 1. januara i to je predug period za čekanje”, dodao je.
Kaže da generalno stanovništvo u BiH svoje dohotke, naknade, plate i penzije najviše troše na hranu.
“Upravo je u kategoriji hrane došlo do najvećeg poskupljenja u BiH. Vi imate nekakav zbirni indeks potrošačkih cijena kojim se mjeri inflacija i on uzima 610 različitih proizvoda u rangu od nekih 12 procenata. Međutim, rast cijena hrane je dosta veći i problem nastaje kada se većina dohotka troši na hranu, a mali rast je dovoljan da utječe na vaš dohodak da možete manje kupiti jer morate jesti, ali ne morate možda nekakve druge stavke koristiti kako biste napravili uštedu”, naglasio je Hadžić.
Zatim je istakao da se često inflacija pogrešno shvata.
“Građani, a i novinari me pitaju kada će biti kraj inflacije i kada će se cijene vratiti na prethodni nivo. Treba istaći da to zapravo nije kraj kada se cijene vraćaju već da se inflacija toliko uspori i da sporo raste, a da se u međuvremenu pruži prilika platama, penzijama i svemu onome što je izvor prihoda građanima, da se povećaju i to će onda biti kraj inflacije. Mi ove godine bilježimo već usporavanje, statistički ćemo to vidjeti tek od marta i aprila, ali i dalje cijene rastu. Dodatno usporavanje inflacije će umnogome značiti od toga kako će vlade SAD-a i Evropske unije reagovati i hoće li i dalje povećavati kamatne stope. To je nažalost jedini mehanizam u ovom trenutku, podizanje kamatnih stopa da bi se obuzela inflacija. Međutim, mi sada imamo situaciju da one još nisu dovoljno povećane da bi se inflacija izbrisala i sada smo u nekom međuprostoru. Imamo još visok nivo inflacije, a ne možemo tako brzo povećavati kamatne stope jer bi se ugrozio finansijski sistem. Zato će sada biti jako teška odluka – ako se nastavi podizanje kamatnih stopa može doći do finansijske krize, a ako se zaustavi8, onda će inflacija još biti tu”, naglasio je Hadžić.
Istakao je da trenutno inflacija iznosi oko 12, možda nešto više procenata te da to ne znači da cijene ne rastu.
“One će i dalje rasti, ali dosta sporije. U prvom nekakvom udaru prošle godine cijena piletine je povećana sa osam na 12 KM, to je kada gledate u nekom procentu povećanje od 50 posto,a ako danas imaste povećanje od jedne KM, cijene i dalje rastu, ali je to povećanje od nekih 8,3 posto otprilike i to vam pokazuje da cijene rastu, ali sporije. Generator inflacije u BiH su većinom plate i one trebaju rasti, ali pošto država ima rekordne naplate poreza to se odlikuje onda povećanjem i inflacije. Naprimjer, ako vama poslodavac poveća platu za 100 KM, to je onda 70 KM poreza državi. Dakle, ako bi se smanjio taj porez onda bi se značajno usporila i inflacija. Vrlo je bitno u slučaju bilo kakvog dolaska krize što više ojačati ekonomiju, dati priliku preduzećima da mogu biti što stabilnija i odgovoriti na jedan takav izazov”, mišljenja je Hadžić.
Naglasio je da je dosta građana imalo određenu ušteđevinu, ali smatra da je to više problem naše dijaspore.
“Koja je imala određenu ušteđevinu i kako je krenuo rast cijena oni su bili popriličan generator napuhavanja ovog balona u segmentu nekretnina čime su napravili veliku štetu nama u BiH. Svako ko me pitao krajem 2021. godine da li treba fiksirati kamatne stope i da li će one rasti. Svima sam rekao da fiksiraju kredit jer će doći do promjene varijabilne kamatne stope koja će u velikoj mjeri utjecati na otplatu. To je u tom trenutku bila ispravna situacija, ali sada moram reći da kamate generalno rastu i ja da moram sada rješavati stambeno pitane u ovom trenutku ga ne bih rješavao. Prvo toliko su napuhane cijene nekretnina, a drugio je to da su otplate kredita jako skupe i zarobio bih se cijeli život za otplatu nekretnine”, zaključio je Hadžić.