Na području Unsko-sanskog kantona zabilježen je porast nasilja u porodici tokom prošle godine u odnosu na ranije, podaci su ovo Ministarstva unutršnjih poslova. Iako ohrabruje trend porasta žrtava da prijavljuju nasilje, još je puno veća cifra onih koji se ne usude.
Ministarstvu unutrašnjih poslova USK-a tokom prošle godine prijavljeno je 157 slučajeva nasilja u porodici, što je povećanje za deset slučajeva u odnosu na godinu ranije. Najveći broj žrtava zabilježen je u Velikoj Kladuši, Bihaću i Cazinu.
“U izvještajnom periodu za 2022 godinu, stanje kriminaliteta iz oblasti krivičnih djela nasilja u porodici evidentirano je ukupno 157 krivičnih djela, što je za deset krivičnih djela više u odnosu na isti period 2021 godinu”, kazao je za FTV Jusuf Mešić, vršilac dužnosti policijskog komesara USK-a.
Povećan je broj onih koji prijavljuju nasilje nadležnim institucijama, ali, nažalost, još je veći broj onih koji se to ne usude.
“Uprava policije smatra da je taj broj daleko veći – žrtve se boje prijaviti svoje partnere da ne bi uslijedile teže posljedice. Međutim, u 2022 godini mi smo imali i dva krivična djela ubistva nasilja u porodici, zatim više krivičnih djela nanošenjem teških tjelesnih povreda”, dodaje Mešić.
Problem nasilja u porodici još nije dovoljno prepoznat u našem društvu, iako se radi o krivičnom djelu.
“Šira javnost, čini se, nije dovoljno upoznata sa Zakonom o zaštiti nasilja u porodici, s činjenicom da je nasilje u porodici krivično djelo i da praktično svaka osoba koja ima saznanja ili prisustvuje jednom takvom nasilju dužna je to i prijaviti nadležnim institucijama. Znači, usudim se reći da zbilja šira javnost nije dovoljno informirana, a s druge strane, naše tradiocionalno društvo igra ulogu da nekako svi okrećemo glavu od takvog oblika porodičnog problema”, objašnjava za FTV Aida Behrem, predsjednica Udruženja Žene sa Une.
Jedan od odgovora na pitanje kako zaustaviti nasilje u porodici je upravo edukacija zajednice o tome, dodaje Behrem: “Moguće je da je dobar put i otvaranje dobrovoljnih porodičnih savjetovališta, kreiranje jedne mreže, ne samo šire porodične podrške nego i podrške lokalne zajednice, odnosno građenja nekog zajedništva unutar mjesnih zajednica, unutar lokalnih zajednica, gdje bi se mapirali mogući postojeći problemi unutar bračnih zajednica i pravovremeno reagovalo”.
Kako naši sagovornici ističu – nasilje u porodici ne treba i ne smije ostati pod velom “porodične tajne”. Nasilje u porodici je društveni problem!