Tužilaštvo Bosne i Hercegovine do sada je formiralo 70 predmeta koji se odnose na izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti u skladu sa izmjenama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, koje je u julu 2021. godine nametnuo Visoki predstavnik u BiH.
U samo jednom slučaju je donesena osuđujuća presuda. Kristijan Šmit je reagujući na izjavu predsjednika Republike Srpske o negiranju genocida, pozvao nadležne institucije da adekvatno istraže i procesuiraju takve slučajeve.
Nakon nepune dvije godine od nametanja dopuna Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine od Visokog predstavnika u BiH kojima se zabranjuje negiranje genocida, nijedan od 70 predmeta nije formiran na osnovu izvještaja koji su dostavili policijski organi, sa dokazima i izjavama svjedoka, ističu u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Navode da su prijave najčešće podnosili građani protiv drugih građana zbog objava ili komentara na društvenim mrežama i građani i nevladine organizacije protiv političara zbog izjava u javnom prostoru.
„Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je podiglo više optužnica zbog kaznenog djela izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a, pri čemu je samo u slučaju pripadnika Ravnogorskog pokreta u Višegradu donesena osuđujuća presuda. Primjetno je da se nakon uvođenja izmjena zakona, govor mržnje i negiranje zločina, u medijima kao i internet prostoru, značajno smanjio”, tvrdi za BHT Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva Bosne i Hercegovine.
Iz OHR-a je stigao poziv nadležnim institucijama da procesuiraju slučajeve negiranja genocida. U vezi sa nedavnim izjavama predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Kristijan Šmit je istakao “da nema mjesta glorifikovanju ratnih zločinaca i negiranju genocida u civilizovanom društvu. Samo iskren, istinit i odgovoran pristup događajima iz prošlosti može osigurati budućnost ispunjenu uzajamnim razumijevanjem i zajedničkim prosperitetom za sve.”
Denis Džidić: Tužioci se ne bave temeljno predmetima
Istraživanje o negiranju genocida u Bosni i Hercegovini radila je Balkanska istraživačka mreža. Direktor BIRN-a ocjenjuje da postoji vrlo jasna praksa odbijanja da se procesuiraju osobe po ovom osnovu i da se tužioci ne bave temeljno ovim predmetima.
„U velikom broju predmeta imamo pozivanje na slobodu govora iako imamo presude Evropskog suda za ljudska prava za negiranje holokausta za koji je utvrđeno da ne može biti sloboda govora. Politički uticaj vrlo jasan. I vrlo je teško očekivati procesuiranje ljudi koji su na čelu različitih entitetskih i državnih institucija dok imamo ovaj nivo političkog upliva u pravosuđe”, istakao je za BHT Džidić.
Pravni stručnjaci u Banjaluci i u Mostaru sličnog su stava kada je u pitanju rad Tužilaštva BiH na ovim slučajevima. Tragično je, kažu, što nam se nameću zakoni, umjesto da se postigne konsenzus unutar Bosne i Hercegovine.
“Ovo je problematično od samog početka kada je jedan dio javnosti tvrdio bilo kakvo nametanje zakona u Bosni i Hercegovini u 21. vijeku nije pokazatelj da je ovo funkcionalna i pravna država, da neće biti svrsishodno i provodivo. Kao ni reakcija iz Republike Srpske koja je jednako anticivilizacijska kao što je i sam nametnuti zakon po svojoj suštini”, smatra za BHT advokat Aleksandar Jokić.
“Kazneno djelo genocida se uporno ponavlja i najodgovorniji ljudi sa najvećih pozicija negiraju ono što su utvrdili međunarodni sudovi. To govori generalno da je naša država pravno zapuštena i da u njoj djeluju tužiteljstva koja su nemoćna, jer je nemoćna i država koja iza njih stoji”, mišljenja je advokat Josip Muselimović.
Nametnutim dopunama Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine predviđene su kazne u rasponu od tri mjeseca do pet godina zatvora.
