Bogati neradnici i pošteni radnici, svakodnevna slika u Bosni i Hercegovini. Političari s minimalnim radom, uz previsoke plate žive punim plućima, dok je većina radnika osuđena na preživljavanje. To vrijedi i za radnike u medijskoj zajednici. Iako je potražnja za novinarima na tržištu sve veća, većina preživaljava uz minimalne ili prosječne plate.
Cenzura, pristisci, rokovi, nepostojanje radnog vremena sve su to pojave s kojima se susreću novinari i medijski radnici. Novinarski posao je odgovoran, ali i ne toliko plaćen. Izuzetaka ima, ali prosječna plata novinara je 1000 do 1200 maraka. Nedovoljno, ali poražavajuće je da medijski radnici – kamermani, montažeri i drugi imaju i znatno manja primanja. Redovno izvještavamo o tuđim problemima i pravima, kaže Slađan koji je svjestan da su novinari potplaćeni i da se prava novinara redovno krše.
“Za osam godina rada možda imam godinu dana staža, dvije godine sam radio prekovremeno nikada nisam dobio niti jednu marku plaćenu za taj prekovremeni rad, nagrađen sam tako što sam dobio otkaz zbog jedne priče koju sam o malverzacijama jednog bh. glumca,” kaže za BHT novinar Slađan Tomić.
A ovo je relanost i nagrada političarima. Kada im se dodaju sve one pogodnosti na koje imaju pravo političari, sa posljednjim povećanjem, mjesečno inaksiraju i do 8000 maraka.
“Možda je iz naše perspektive naših plata 150 maraka malo ali vjerujte svakom zaposlenom u instituijama bih to je ogromno povećanje,” kaže za BHT ministar finansija BiH Zoran Tegeltija.
“Zastupnik delegat sa koeficijentom 8,40 sa osnovicom 6 imaće 5040 maraka. Teške su ovo stvari, treba i Boga da se bojimo i da se ljudi stidimo,” kaže za BHT izaslanik u Domu naroda PSBiH Šefik Džaferović.
A niti se boje niti se stide. Svoj dolazak na sjednice Zastupničkog ili Doma naroda ili pak sjednice komisija koje nisu tako česte – debelo naplaćuju. S druge strane recimo oni koji učestvuju u realizaciji prenosa sjednice ili izvještavaju sa sjednice državnog parlamenta u većini imaju minimalne plate.
“Činjenica je da se sve ono što se dešava u vrhu društva spušta i na niže nivoe, pa tako mi u medijima imamo ogroman broj ljudi koji rade za izuzetno niske plate. Očigledno je na djelu jedna vrsta pohlepe koaj poprima patološke obrise i šta će tim ljudima koji ne mogu ni čim izmjeriti svoju vrijednost tolike plate,” kaže za BHT Amir Sužanj, novinar i urednik BH radija 1.
Samo u martu potrošačka korpa dostigla je iznos od gotovo 3000 maraka. Tu se ubraja prehrana, komunalne usluge, higijena , obrazovanje, odjeća. Tako su svi sa minimalnim i prosječnim platama postali su mađioničari ili prezaduženi.
“Uništavamo dalje zdrvalje radnika kroz povećanu brigu za egzistenciju i eventualno uopšte ostanak na ovim prostorima, spin se pravi, radnici ulaze u letargiju, traže najlakše rješenje a to je odlazak iz BiH,” kaže za BHT Mevludin Bektić iz Savez samostalnih sindikata BiH.
Iako je pogubno za državu, za mnoge je upravo odlazak rješenje, jer znači pristojan život. Jer kako reče naš sagovornik s početka priče; iluzorno je vjerovati da naši političari žive samo od plata. I zato – sit gladnom ne vjeruje.