Loša demografska slika već niz godina prati Bosnu i Hercegovinu. Sve je više onih koji svjetliju budućnost vide daleko izvan granica ove države, a to je naročito izraženo u Unsko-sanskom kantonu.
“U ovoj kući ima jedan, gore malo više jedna gospođa i malo dalje još jedna starija. Ostalo niko”, priča za BHT Vladimir Pečnik, mještanin Zavalja.
Sela polako umiru
Priča je to sela Zavalje udaljenog tek nekoliko kilometara od Bihaća. Za većinu građana to je kraj kojim prođu kada krenu planinariti. Tek poneki lavež pasa podsjeti da u nekoj kući ima života. Jedini mještani su starije osobe, a među njima i 86-godišnja Ana Bujanović
“Selo je bilo puno ljudi, djece, mladih… Sada nema ništa. Ne možeš čovjeka vidjeti. Da me Bog hoće primiti, da me ne drži dugo, nemam želje za životom. Jednostavno, dosadno je. Šta mogu? Djeca daleko…”
Već godinama bh. sela izumiru. Ožive tek nekoliko puta godišnje, kada su blagdani, a svaki Ana nestrpljivo iščekuje, jer joj upravo tada dođu djeca koja žive u inostranstvu. Sretna je, jer joj danas mogu pomoći i olakšati tešku svakodnevnicu.
“Vrlo staro selo. Pitanje za deset godina koga ćemo tu naći kad dođemo”, kazao je Anin sin Joso Bujanović.
Škole u selima se gase
Ambulanta u Zavalju već duže vrijeme ne radi, kao ni područna škola koja je zatvorena 2008. godine zbog manjeg broja djece. Ista sudbina prijeti i drugim selima.
“Samim gašenjem sela naravno da se gase i škole. Ono što mi možemo i što trebamo kao zajednica je to jačamo sela i da nikako ne dozvolimo da se škole gase. Dok ima i jedno dijete u selu, potrebno je da postoji”, smatra Nermina Delić, direktorica Osnovne škole “Harmani II”.
Bosna i Hercegovina zauzima prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu. Rođenih je sve manje, a umrlih sve više. O tom društvenom problemu vlasti malo govore i još manje rade na pronalaženju rješenja, ističe demograf Stevo Pašalić.
I đaka je u školama sve manje, pa se pojedine i gase.
“Mi već imamo stanovništvo u dubokoj starosti, što nije dobro, imamo vrlo izražen indeks starenja koji je 2 i pol puta veći. Zamislite da je obrnut proces. Gledaju perspektivu u budućnosti, broj starijih preko 65 godina će biti i do jedne trećine, što nosi ogromne posljedice”, istakao je Pašalić.
Pusto sa pomalo tužnim izgledom i bez ljudi. Slika je to ne samo ovog sela nego i brojnih drugih širom Bosne i Hercegovine. Rijetki su oni koje posjete rodnu grudu koja iz dana u dan odlazi u zaborav.