Visoke temperature s početka godine pokrenule su prijevremeno cvjetanje, posebno ranih sorti voća. U viteškom naselju Kratine, koje je na 650 metara nadmorske visine, braća Šamija uzgajaju jedan od najvećih voćnjaka na području Srednjobosanskog kantona. Sa oko 2.000 stabala različitih sorti kruške, jabuke i šljive, u prosječno rodnoj godini plasiraju oko 50 tona voća. No, velike probleme zadaju im temperaturne oscilacije, padavine i proljetni mrazevi, koji su ih u protekloj godini ostaviti u potpunosti bez uroda. I ove godine krenulo je rano cvjetanje, a potom zahlađenje.
„Pribojavali smo se kad smo počeli rezidbu, vidjeli smo pupove. Nakon toga dođe januar koji je bio topal, februar je malo stegao. Sad se razvukla ova hladnoća i moguće da to i ostane sad dobro“, govori Frano Šamija.
Za razliku od ostatka naše zemlje, blizina Vlašića donekle je usporila vegetaciju – osim ranih sorti koje bi mogle biti ugrožene, niske temperature nisu znatno ugrozile ovaj voćnjak. Pored toga što utječu na plod, minusi mogu oštetiti i stablo, a ispod 4 stepena, tvrdi struka, izmrzne oko 90% cvijeta. Stoga je najznačajnija prevencija.
Kako ističe agronom Nikola Livančić, najvažnije je krečenje stabla: „Razlika okrečene i neokrečene voćke je do 5 stepeni – što u prijevodu znači da odgodite vegetaciju 10 do 15 dana jer bijela boja kore odbija svjetlost. Druga preventivna mjera je priprema grana za paljenje vatre“.
„Kad osjetiš da je mraz, spreman si za to, potpali i dimi, to treba biti malo i vlažno, da samo dimi, da ne izgori brzo“, objašnjava Tadija Šamija.
Uz stajsko gnojivo te adekvatnu prevenciju, kvalitet roda zavisi i od ispravne rezidbe. A ona se, kažu nam voćari, osim kasne jesenje i rane proljetne, može raditi i tokom cijele godine.
„Ukoliko se ne stigne to, vi možete raditi tokom cijele godine, ali bazirati se na uklanjanje suhih, bolesnih i polomljenih grana. U ljetnoj rezidbi uklanjate višak vodopija da bi energiju same voćke usmjerili ka plodovima“, dodaje Livančić.
Preporuka je da voćari i dalje budu pripravni jer ukoliko period niskih temperatura i padavina potraje, oni koji nisu proveli prevenciju – mogu očekivati štete. Naspram drugih dijelova naše zemlje, voćari u SBK-u za sada nemaju mnogo razloga za brigu – osim ona o plasmanu, jer im nedostaje više podrške nadležnih. No, raduju najave resornog kantonalnog ministarstva o poticaju za voćare obrtnike, što može biti nova razvojna šansa za ovo područje.