Poskupljenja u Bosni i Hercegovini prouzročila su porast korisnika javnih kuhinja u Mostaru do 15 posto, s tim da se broj korisnika paketa s hranom i higijenskim potrepštinama povećao za čak 50 posto. Sve navedeno rezultiralo je pritiskom korisnika koji traže pomoć u paketima s hranom i higijenskim potrepštinama, a koji žive u prigradskim naseljima i nisu u mogućnosti doći do javnih kuhinja.
Crveni križ u Mostrau svakodnevno priprema 354 obroka, a računajući obitelji koji na mjesečnoj razni dobivaju pakete to predstavlja oko 400 obroka.
Sve više zahtjeva
Zahtjeva jesvakim danom sve više, a s obzirom na poskupljenja u humanitarnim organizacijama se pribojavaju da u budućnosti neće biti u mogućnosti odgovoriti na sve potrebe. Kajtaz se nada da će i ukidanje PDV-a na doniranu hranu pomoći radu javnih kuhinja.
– Prije nekoliko mjeseci počeli su razgovori oko oslobađanja PDV-a na doniranu hranu pod pokroviteljstvom USAID-a i fondacija Mozaik i Hastor, a u kojima su sudjelovali i predstavnici Uprave za indirektno oporezivanje BiH. Svi se slažu da treba osloboditi PDV-a one institucije, kompanije koji doniraju hranu pred istekom roka jer se hrana onda ne bi bacala, naveo je.
Istodobno je i zagovornik za oslobađanje od PDV-a i osnovnih živežnih namirnica koje javne kuhinje svakodnevno nabavljaju. Smatra da modaliteta ima i da se mjerodavne institucije trebaju time pozabavit po uzoru na susjednu Republiku Hrvatsku gdje je, primjerice, PDV na kruh 5 posto.
-Nažalost sustav zasad ne prati potrebe stanovništva. Nismo u mogućnosti svakome izaći u susret. Poražavajuća činjenica je da se svakodnevno priča da su proračuni puni, da je zadovoljavajuće punjenje PDV-a i svega što je neophodno da bi jedna država funkcionirala, dok s druge strane imamo sve veći broj socijalno ugroženih kategorija. Niko dosad nije pravio kvalitetnu socijalnu sliku na području cijele BiH. Ta bi slika bila poražavajuća. Veliki broj je ljudi u stanju potrebe, naročito onih koji zbog daljine nisu u stanju da koriste kuhinju. Oni su prinuđeni da se snalaze na bilo koji način. Da jednom u par mjeseci dobiju paket. Svakodnevno netko dolazi i traži. Trudimo se da odgovorimo onoliko koliko su naši kapaciteti i mogućnosti. I mi trebamo odbiti donaciju da bismo ljudima dali. Nitko nema kapaciteta i sredstava da to u potpunosti zaokruži, navodi Kajtaz.
Grad sudjeluje s 50 posto
Grad Mostar u svom Budžetu za Javnu kuhinju izdvaja onoliko novca koliko je danas potrebno da bi se kupile namirnice, dok su u ovoj organizaciji ostale troškove primorani pokriti sami.
– Moramo nalaziti u dohodovnim aktivnostima, kroz projekte i donacije sugrađana. Veoma je nezahvalno raditi poslove koji nisu sistemski riješeni i koji se mogu provoditi od danas do sutra, istaknuo je Kajtaz.
Miroslav Valenta, voditelj projekta u Caritasu BiH ističe da je u toj organizaciji broj korisnika konstantan i da uvijek ima osoba u potrebi. Ustvrdio je da u BiH postoji značajno visoka stopa inflacije, i dok su u drugim i susjednim zemljama postojali mehanizmi koji bi zaustavili nekontrolirani rast cijena, bilo da se radi o osnovnim životnim namirnicama ili cijenama goriva, u BiH su ti mehanizmi izostali.
Osvrćući se na mjere Vlade FBiH o jednokratnoj pomoći, a koje su ostavljene na slobodu poslodavcima, smatra da one nisu imale značajnijeg efekta.
– Recesija koja je nastupila u velikoj većini zemalja EU-a, uvjetovati će smanjenjem redovitih dotacija dijaspore iz inozemstva građanima BiH. Efekti smanjenja tih dotacija, koje iznose preko 3 milijarde maraka na godišnjoj razini, tek će nastupiti u 2023. godini i značajno opteretiti proračune obitelji u BiH, ustvrdio je Valenta.
(Dnevni list)
https://dnevni.ba/dnevni/zavrsen-projekt-od-milijun-km-mostarci-nisu-odusevljeni-pustanjem-fontane-u-rad/