Jednoglasnost je koncept koji je često na iskušenju širom Evropske unije. Nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu krajem februara prošle godine, podjele oko pitanja kao što su vojna pomoć i kandidatura Ukrajine za članstvo u EU dovele su u pitanje ujedinjeni front. Prošle sedmice pristup EU-a odnosima s Kinom, jednim od najbližih saveznika Rusije, također je dovođen u pitanje nakon izjava francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da Evropa ne bi trebala slijediti Washington ili Pekinga u vezi Tajvana.
Sada su podjele unutar Unije izazvale ukrajinske žitarice. Usred nedavnog porasta jeftinih žitarica i poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine, Poljska i Mađarska su u subotu najavile privremene zabrane uvoza kako bi zaštitile interese vlastitih poljoprivrednika.
Pokušaj rješavanja problema novcem
U ponedjeljak im se pridružila Slovačka, a u srijedu Bugarska. Rumunija, još jedna zemlja koja je bila poprište protesta farmera zbog tog pitanja, do sada nije uvela zabranu. Dok je Ukrajina priznala zabrinutost evropskih farmera, vlasti u Kijevu kažu da je Ukrajincima teže. No, ima nekih znakova popuštanja krize.
Najviši zvaničnici EU-a osudili su mjere, ali su obećali riješiti problem novcem, predlažući milione dodatnih eura za podršku poljoprivrednicima na kontinentu. Nakon razgovora s poljskim kolegama u Varšavi, ukrajinski ministar poljoprivrede Mikola Solskji potvrdio je u srijedu da će se tranzit ukrajinskog žita i prehrambenih proizvoda nastaviti kroz Poljsku. Ukrajina, također, treba održati razgovore s drugim zemljama EU-a koje su uvele zabrane kasnije ove sedmice.
Nakon što je počela ruska invazija, Moskva je blokirala brodske rute iz crnomorskih luka, zaustavljajući ukrajinske brodove u transportu žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda u ostatak svijeta.
Koliko će ukrajinskih brodova Moskva propustiti?
Blokada je prekinuta u augustu prošle godine, potpisivanjem ugovora između Rusije i Ukrajine, kojim se izvoz nastavio. No, Solskji je izrazio zabrinutost oko statusa ovog sporazuma s Moskvom, koji ističe 18. maja. Rekao je da je “nemoguće predvidjeti koliko će brodova Moskva propustiti”.
U međuvremenu, Rusija je optužila Ukrajinu za ometanje procesa pregleda brodova u Turskoj. Prema podacima EU-a, od marta 2023. godine više od 23 miliona tona žitarica i drugih prehrambenih proizvoda izvezeno je putem Inicijative za žito Crnog mora. Kako bi se osiguralo da više nema prepreka u globalnom izvozu, EU se jednoglasno složila ukinuti sve carine na ukrajinske žitarice i prošle godine uvela “staze solidarnosti” za njihov tranzit.
Nakon više od godine rata, ovaj potez počeo je ljutiti poljoprivrednike širom istočne i srednje Evrope.
“Ukrajinske žitarice trebale bi stići u zemlje kojima su hitno potrebne. Ali, u isto vrijeme, to otežava zemljama poput Rumunije, koja više od polovine svoje proizvodnje žitarica izvozi“, rekla je za Al Jazeeru Alina Cretu, izvršna direktorica Rumunskog foruma profesionalnih poljoprivrednika i prerađivača.
Kako se evropski dužnosnici nose s krizom?
“Ako neki lokalni trgovci kupuju te žitarice iz Ukrajine, umjesto da kupuju od lokalnih poljoprivrednika, što se već događa, naši će se poljoprivrednici suočiti s bankrotom, jer se ne možemo nadmetati s cijenom ukrajinskih žitarica”, kazala je.
“Smatramo da EU nema jasnu sliku situacije za poljoprivrednike poput nas. Zabrana uvoza ukrajinskog žita na naše tržište na određeno razdoblje i osiguravanje njegovog strogog prelaza kroz Rumuniju pomoći će našim poljoprivrednicima da prođu kroz ovo složeno razdoblje”, rekla je Cretu, koja sa suprugom živi na farmi u jugoistočnoj Rumuniji, gdje uzgajaju pšenicu, ječam, kukuruz i suncokret.
Slične osjećaje izrazili su sindikati poljoprivrednika u Poljskoj i drugim zemljama Srednje i Istočne Evrope. Evropska komisija odbacila je zabrane uvoza i rekla u saopćenju da je “trgovinska politika bloka u isključivoj nadležnosti EU-a te da stoga jednostrane radnje nisu prihvatljive”. Mats Cuvelier, advokat iz Brisela koji se fokusira na EU i međunarodnu trgovinu, kazao je za Al Jazeeru da to ne sprečava države članice EU-a da zaustave ulazak poljoprivrednih proizvoda u EU ako utvrde da proizvodi ne zadovoljavaju određene uslove, poput sanitarnih zahtjeva prema standardima EU-a.
Von der Leyen predložila dodatnih 100 miliona eura
“Čini se da je Slovačka, naprimjer, opravdala svoju zabranu uvoza ukrajinskog žita time što je otkrila pesticide koji nisu dopušteni u EU”, rekao je.
Slovački ministar poljoprivrede Samuel Vlcan je kazao da je zabrana mjera uvedena zbog zaštite slovačkog poljoprivredno-prehrambenog sektora i zdravlja potrošača, ali je dodao da bi se tranzit ukrajinskih žitarica i drugih proizvoda kroz Slovačku mogao nastaviti.
Zvaničnici EU-a raspravljat će o zabranama ove sedmice.
Cuvelier je dodao da, iako bi EK mogao pokrenuti prekršajni postupak protiv države članice EU-a ako se ne pridržava trgovinskih zakona bloka, očekuje da će se EK odlučiti za manje konfrontirajuće rješenje, poput nuđenja dodatne podrške pogođenim poljoprivrednicima.
U martu je evropski komesar za poljoprivredu Janusz Wojciechowski dodijelio 29,5 miliona eura Poljskoj, 16,75 miliona eura Bugarskoj i 10,05 miliona eura Rumuniji, nastojeći podržati poljoprivrednike. U srijedu je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen predložila dodatni fond od 100 miliona eura za podršku poljoprivrednicima.
Nekome odgovaraju jeftine ukrajinske žitarice
Ali Jacob Funk Kirkegaard, viši saradnik u German Marshall Fundu SAD-a u Briselu, rekao je za Al Jazeeru da novac neće riješiti temeljna pitanja, jer za zemlje poput Poljske i Mađarske blok se mora prvo pozabaviti svojim aktuelnim političkim problemima.
“Dalje, usljed inflacije i cijena hrane, neke zemlje EU-a mogle bi, također, biti potajno zadovoljne jeftinim ukrajinskim žitaricama. Stoga će pregovori o ovim zabranama uvoza, koje su nezakonite prema zakonu EU-a, biti teški”, kazao je.
Unija je Poljskoj i Mađarskoj uskratila sredstva u vrijednosti od 138 milijardi eura, nastojeći prisiliti te zemlje da poštuju vladavinu prava.
“Osim ovih budžetskih napetosti s EU-om, poljska Vlada također je pod pritiskom pred izbore i potrebna joj je podrška ruralnih glasačkih grupa, inače će izgubiti izbore”, rekao je Kirkegaard.
“U slučaju Mađarske, premijer Viktor Orban često stvara pritisak unutar bloka kada se moraju donijeti jednoglasne odluke. Za Slovačku je, također, izborna godina, pa je politika ista. Ali, ako Poljska odustane od zabrane, ostale zemlje EU-a također će slijediti njen primjer,” dodao je.
Domaće brige štete podršci Ukrajini
Cretu, rumunski poljoprivrednik, priznao je da je dogovor o žitaricama važan za Ukrajinu, ali bi želio vidjeti više podrške za poljprivrednike unutar bloka.
“Potrebna nam je veća finansijska podrška i ulaganja u poboljšanje logističkih objekata, poput transporta, infrastrukture, modernizacije luka i povećanja skladišnih kapaciteta”, kaže.
Kirkegaard je, također, rekao da bi se Unija trebala fokusirati na širu sliku.
“Iako postoji podrška Ukrajini u cijelom bloku, ona je otežana domaćim brigama, koje će se nastaviti. Iako su rasprave o pitanjima svake države članice komplicirane, važne su za postizanje jednoglasnosti EU-a”, rekao je.
“Ako ne, Rusija će imati koristi od ovih podjela i mogla bi to iskoristiti.”