Američki predsjednik Joe Biden službeno je najavio kandidaturu za novi izbor, okončavši višemjesečno čekanje koje je povremeno uključivalo nagađanje da bi se 80-godišnji američki lider mogao povući u korist mlađeg demokrate. Objavom u utorak, bivši senator i potpredsjednik krenuo je na put da dobije nominaciju Demokratske stranke uoči opštih izbora 2024.
Historijski gledajući, rijetkost je da se aktuelni američki predsjednici suoče sa značajnim izbornim izazovima unutar svoje stranke, a nijedan važniji kandidat nije rekao da će pokušati izazvati Bidena na predizborima. Do sada su demokratski čelnici prevladali zabrinutost zbog Bidenove starosti i većinom su pokazali stranačko jedinstvo, tvrdi Elaine Kamarck, viša saradnica u programu Studija upravljanja na Institutu Brookings.
“Ljudi bi možda željeli da ima 60, a ne 80 godina. Ali ne možete ništa učiniti u vezi s tim”, rekla je o Bidenu, koji je najstariji predsjednik ikada na toj funkciji.
“Demokratama se sviđa način na koji je vladao i vide ga kao kompetentnog i postojanog. I to je velika promjena u odnosu na prošlog predsjednika”, dodala je Kamarck.
Rane ankete pokazuju tijesnu utrku
Simon Rosenberg, predsjednik i osnivač ljevičarskog think tanka New Democrat Network, vjeruje da će Bidenov solidan rezultat tokom prvog mandata snažno privući birače.
“Zaključak je da je Joe Biden bio dobar predsjednik. Imat će jake argumente za reizbor“, mišljenja je Rosenberg.
Uprkos tome, ankete pokazuju slabu podršku Bidenu posljednjih sedmica, a nedavna anketa NBC Newsa pokazuje da samo 26 posto Amerikanaca misli da bi se predsjednik trebao ponovno kandidirati. Ostalih 70 posto anketiranih reklo je da ne bi trebao, a gotovo pola njih navelo je Bidenovu starost. Ta je anketa također pokazala da je 51 posto demokrata bilo protiv kampanje za reizbor Bidena, što je slično nalazima nedavne ankete AP-NORC-a koja je pokazala da 47 posto demokrata ne želi da se Biden ponovno kandidira.
U međuvremenu, druge ankete ukazuju na potencijal za tijesnu utrku na opštim izborima u slučaju da se Biden suoči sa Donaldom Trumpom ili guvernerom Floride Ronom DeSantisom, koji se smatra glavnim republikanskim protukandidatom Trumpu, iako još nije objavio svoju kandidaturu. Istraživanje Wall Street Journala među 1.500 glasača, objavljeno ovog mjeseca, pokazuje da DeSantis tijesno vodi u hipotetičkom nadmetanju protiv Bidena, sa 48 posto glasova naprema Bidenovih 45.
Biden bi imao bolje izglede u hipotetičkoj borbi sa Trumpom, koji je zaostajao za Bidenom tri postotna boda.
Borba protiv “MAGA” republikanaca
Rosenberg vjeruje da i Trump i DeSantis predstavljaju kontinuirani trend kandidata “Učinimo Ameriku ponovo velikom” (MAGA) na republikanskoj strani političkog spektra. Referenca na slogan Trumpove kampanje 2016, akronim MAGA, počeo je predstavljati populističku konzervativnu politiku u SAD-u.
Ali kandidati poput Trumpa, koji predstavljaju MAGA, suočavaju se sa značajnim preprekama prije izbora. Trump ima niz pravnih problema. U aprilu je, naprimjer, postao prvi bivši predsjednik koji je optužen za krivično djelo krivotvorenja poslovne dokumentacije.
Biden je već pokazao sposobnost da nadmaši Trumpa u nekoliko ključnih država. Godine 2020. pobijedio je Trumpa u Pennsylvaniji, Wisconsinu i Michiganu, dugogodišnjim demokratskim uporištima koja su 2016. naginjala Trumpu. Biden je također osvojio Arizonu i Georgiju, postavši prvi demokrata koji je pobijedio u tim državama od 1990-ih.
“Republikanci su se mučili u posljednja tri izborna ciklusa zbog MAGA-e. I trenutno se čini da će ponovo ići tom filozofijom” rekao je Rosenberg za Al Jazeeru.
“To znači da bih sada radije bio mi, nego oni.”
Prema izbornom sistemu SAD-a, predsjednik se ne bira nacionalnim glasanjem, već “elektorskim” glasovima dodijeljenim svakoj državi na temelju veličine njenog izaslanstva u Kongresu, koja je određena brojem stanovnika u određenoj državi. Taj sistem, međutim, daje nekolicini manjih država prevelik uticaj na biralištima. Svaka država dobija najmanje tri elektorska glasa, bez obzira na to koliko je mala njena populacija.
Dilema demokrata
Demokratski strateg Arshad Hasan ustvrdio je da će Biden ostati jak kandidat, ako republikanci nastave s naglaskom na napade na pitanja poput pristupa pobačaju, LGBTQ prava i takozvane “probuđene” kulture.
“Što se tiče [Bidenovih] slabosti, to ovisi o tome gdje ide ekonomija i ne mogu predvidjeti budućnost u vezi s tim. Ali da sam republikanac, to bi bilo pitanje o kojem bih govorio”, rekao je Hasan za Al Jazeeru.
“Ipak, trenutno postoji toliko mnogo drugih problema koji na neki način istiskuju tu temu”.
Hasan vjeruje da je abortus teret oko vrata republikanaca otkako je konzervativno nastrojeni Vrhovni sud poništio presudu u slučaju Roe protiv Wadea prošlog juna. Taj je presedan podržavao federalnu zaštitu pobačaja gotovo 50 godina. Nakon poništenja, mnoge države pod vodstvom republikanaca brzo su ograničile ili zabranile taj postupak.
Pristup pobačaju kasnije je postao “poticajno” pitanje za demokrate, objasnio je Hasan, ukazujući na relativni uspjeh stranke na izborima u sredini mandata 2022. Tamo su demokrate nadmašile očekivanja i spriječile očekivani “crveni val” i pobjedu republikanaca.
Očekuje se da će se taj zamah nastaviti.
“Biden je u prilično jakoj poziciji, snažnijoj nego što sam mogao misliti prije dvije godine”, rekao je Hasan.
“Rekao bih da je Demokratska stranka izrazito ujedinjena, što je dobro.”
Lenny McAllister, republikanski strateg, složio se da se trenutno republikansko polje čini slabim protiv Bidena. Vjeruje da bi se konvencionalniji kandidat, fokusiran na pitanja poput visoke inflacije, pokazao većom prijetnjom sadašnjem predsjedniku, s obzirom na to koliko je stanovnika SAD-a osjetilo uticaj stanja ekonomije na svoje džepove.
“U ovom trenutku Donald Trump zapalio je 45 posto zemlje. Ali tih 45 posto neće biti dovoljno za osvajanje tih ključnih ‘swing’ država. Biden bi vjerovatno pobijedio u pokušaju ponovnog izbora protiv Trumpa”, rekao je McAllister za Al Jazeeru.
U međuvremenu, „Trump bi pobijedio potpredsjednicu [Kamalu] Harris, kao i neka od krajnje ljevičarskih imena o kojima se raspravljalo.”
To naglašava dilemu koja je definisala uvod u Bidenovu najavu, rekao je McAllister. Demokrate su mogle ili izabrati mlađeg kandidata koji nije politički testiran ili ostati s pouzdanijim kandidatom čija bi starost mogla predstavljati problem. Demokrate su, dodao je, „zaglavile“ sa Bidenom.
Joseph Stepansky (Al Jazeera)