Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine nivo cijena u martu, u odnosu na prošlogodišnji mart, veći je za 10,3 posto. Najviše je poskupjela hrana, za 19 posto, dok su obuća i odjeća pojeftinile za 6,1 posto. Usprkos ovom pritisku na kućne budžete, građani ne pokazuju volju da ozbiljno iskažu protest zbog divljanja cijena.
Sa stopom inflacije većom od 14% i povećanjem gotovo svih cijena proizvoda i usluga za ličnu potrošnju, kućni budžeti građana Bosne i Hercegovine trpe ogroman pritisak. Najrazornije posljedice na standard građana donosi poskupljenje hrane od 19% te režijskih troškova stanovanja za gotovo 12%. U godišnjoj stopi povećanja cijena, cijene gotovo svih proizvoda i usluga rastu u dvocifrenom procentu. Kako onda građani sa bh. platama i penzijama uopšte podnose ovaj inflatorni udar?
Prema statističkim podacima prosječna visina plate u Bosni i Hercegovini početkom prošle godine iznosila je 1043 KM. Sada je ta plata 1211 KM. Zbog stope inflacije od preko 14%, drugačije kazano, ovo povećanje plata pojela je inflacija.
„Ovo postaje sve više zemlja staraca, omladina odlazi vani, dakle ne vide jednostavno više perspektivu ovdje, ne mogu dobiti posao, ne mogu pokazati ono što znaju, one svoje vrijednosti“, ističe za BHT predsjednik Sindikata Solidarnosti Tuzla Sakib Kopić.
Ako je stanje zbog inflacije tako loše, a tome svjedočimo svakodnevno u medijskim napisima i reakcijama brojnih sindikalnih lidera, postavlja se logično pitanje zašto radnici i građani nisu odlučnije iskoristili 1.maj da jasno pokažu svoje neslaganje sa politikom cijena u Bosni i Hercegovini.
Onaj dio bh građana sa prosječnim i ispodprosječnim platama, koji izlaz nije potražio odlaskom u zapadnoevropske zemlje, ostavljen je, kako kaže Kopić, da trpi posljedice bezidejnog sindikalnog vođstva koje ne želi preuzeti odgovornost za ozbiljnu sindikalnu radničku akciju.
