U našoj zemlji nedostatak radne snage sve je evidentniji. Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, najviše nedostaje zanatlija. Kakva je situacija u Zeničko-dobojskom kantonu?
Enesa Lugonja po zanimanju ekonomski tehničar, od 2018. godine radi kao zavarivač. Među 100 muškaraca kao jedina žena radi sve što i oni.
“Koji posao mi odredi nadređeni, ja taj posao naravno i odradim. Da li je težak ovaj posao? Vjerujte ovako kad gledamo sa strane izgleda teško, ali ne, posao zavarivača uvijek je tražen posao i dobro plaćen, tako da sam ja imala volju, a i danas imam tu volju da učim.”
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje, upravo ovog zanimanja uz trgovce, konobare, vozače, bravare, zidare, armirače, najviše nedostaje. Stoga su i plate ovim radnicima veće, jer ih je teško naći.
“Sa ovim primanjima nema potrebe da idem u Njemačku ili negdje dalje, ostao bih inače ovdje”, kaže zavarivač Nihad Selava.
Upis učenika u strukovne škole sve je češći, bar na području Zeničko-dobojskog kantona. Hodnici zeničke Mješovite srednje industrijske škole sve puniji učenika, koji se obrazuju upravo za deficitarna zanimanja. Jedan od njih je Šehzudin Talić koji želi postati CNC operater.
“Ovu sam školu upisao jer ovaj smjer je jako perspektivni, dobro plaćen i nadam se da ću odmah poslije srednje škole dobiti posao.”
“Najinteresatnija zanimanja svakako jesu zavarivač, bravar i operater na CNC mašini te plinski vodoinstalater. Imamo tu tehničare, mašinske tehničare, hemijske tehničare… Ove godine uvodimo zanimanje instalater grijanja i klimatizacije s obzirom da je izuzetno velika potražnja za instalerima klimatizacije”, naglašava Selvedin Botić, direktor Mješovite srednje industrijske škole Zenica.
U našoj zemlji trenutno nedostaje od 30 do 40 hiljada radnika iz svih sektora. Taj trend će se iz godine u godinu povećavati, istakli su iz Udruženja poslodavaca.
“Ovdje je problem tog odliva, ali mi imamo jedan set mjera koji pripremamo. Počevši od toga da se omogući zapošljavanje studenata, zapošljavanje invalidnih osoba na slobodnom tržištu rada, zapošljavanje penzionera, dakle oni koji nemaju pravo da rade i naravno zapošljavanje stranaca”, ističe Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH.
U konačnici tržište rada će se očigledno i dalje mijenjati. Da li će u budućnosti odgovor djece na pitanje: “Šta hoćete da postanete u životu”, umjesto: influenser ili pjevač, odgovoriti, na primjer, da žele biti bravar ili pak zavarivač kao s početka priče, ostaje da se vidi.
