Čelnici Kongresa i Bijele kuće pokušavaju postići sporazum o podizanju gornje granice koliko se savezna država smije zadužiti, samo nekoliko tjedana prije zakonskog roka. Ako se rok od 1. lipnja probije, Ministarstvo financija neće biti u mogućnosti spriječiti bankrot Sjedinjenih Država. Ako pregovori ne uspiju, država više neće moći ispunjavati svoje financijske obaveze, ekonomisti predviđaju kaos. Taj datum oko 1. lipnja, zvan “X-datum”, ovisi o poreznim prihodima i potrošnji, što može drastično varirati iz tjedna u tjedan, piše Washington Post.
“Bila bi to smrtonosna kombinacija”, kaže Mark Zandi, glavni ekonomist Moody‘sa.
Ako Kongres ne podigne važeći plafon zaduživanja od 31,4 bilijuna američkih dolara, to bi moglo metastazirati i srušiti cijeli financijski sustav, što bi u konačnici uništilo gospodarstvo. Došlo bi do domino efekta: prekid isplata savezne države naštetio bi gospodarstvu, što bi naštetilo tržištu dionica, što bi zauzvrat još više naštetilo gospodarstvu, i tako dalje.
Teško je izračunati odnos između pada vrijednosti kuća, rastućih kamatnih stopa i destabiliziranog globalnog financijskog sustava. Neke procjene kažu da bi više od 8 milijuna radnih mjesta moglo biti izbrisano, kamatne stope na stambene kredite mogle bi porasti za više od 20 posto, a gospodarstvo bi drastično palo kao tijekom recesije 2008. godine.
Neizvjesnost je dosegla razinu neviđenu godinama nakon što je mala republikanska većina u Zastupničkom domu uvjetovala povećanje dopuštene razine duga smanjenjem potrošnje.
“Ne znamo: ovo se nikada nije dogodilo”, kaže Claudia Sahm, ekonomistica koja je radila u Federalnim rezervama.
“Ono što me toliko brine je to što ne mogu predvidjeti, a mislim da to nitko ne može, što se događa na X+1?”, kaže ona. Najveća je opasnost upravo u nepredvidvosti, upozoravaju ekonomisti, posebno ako se rok probije tjednima i mjesecima. Rizici drastično rastu ako zastoj potraje.
Krah burzi
Wall Street bi vjerojatno bio prva problematična točka, piše Washington Post. Zasad financijska tržišta nisu uzdrmana, Trenutno su porasle cijene državnih obveznica koje dospijevaju oko krajnjeg roka, no većina ne primjećuje te nestabilnosti. No što se Amerika bude više približavala 1. lipnju, očekuje se veći rast napetosti. Strah od bankrota države zahvatio bi financijski sustav – dionice, obveznice, uzajamne fondove, derivate – prije nego što bi se proširio na širu ekonomiju, kažu stručnjaci.
Dionice bi vjerojatno pale zbog očekivanja šireg gospodarskog pada, kako kamatne stope rastu, a investitori povlače sredstva s tržišta kako bi sačuvali svoj pristup kratkoročnoj gotovini. Posljednji put kad se američka vlada približila bankrotu na manje od tjedan dana, to je bilo 2011. u mandatu predsjednika Baracka Obame. Glavni burzovni indeksi pali su za otprilike 20 posto.
Moody‘s Analytics procjenjuje da bi cijene dionica mogle pasti za otprilike jednu petinu, brišući milijarde dolara bogatstva kućanstava i opustošivši mirovinske račune milijuna Amerikanaca. Bijela kuća procjenjuje pak da bi pad mogao biti bliži 45 posto. Tržište obveznica također bi se zatreslo, jer bi se srušila vrijednost postojećih državnih obveznica zbog višeg prinosa na nove.
Nagla recesija
Ako zastoj potraje, utjecaj bi se brzo proširio s financijskih tržišta na šire gospodarstvo.
Pad bogatstva kućanstava diljem zemlje smanjio bi potrošnju, što bi također naštetilo gospodarstvu. Po jednoj procjeni bankrot države dignuo bi kamatne stope na hipotekarne kredite iznad 8 posto i uzrokovao pad prodaje nekretnina za 23 posto. Najdrastičniji učinak imala bi opustava isplata desecima milijuna američkih obitelji koje ovise o socijalnoj pomoći, bonovima za hranu i Medicareu.
Probijanje gornje granice duga moglo bi uništiti 8 milijuna radnih mjesta, upozorava Bijela kuća. Ako se granica duga prekorači, predsjednik Joe Biden je upozorio da bi to moglo poslati američko gospodarstvo u slobodni pad. Probijanje gornje granice duga moglo bi uništiti 8 milijuna radnih mjesta, pokazala je nedavna analiza.